To je prva MODERNA ukrštenica sa crnim poljima.Ti kao veliki majstor ukrštenica probaj sastaviti 10 upotrebljivih ukrštenica bez crnih polja, a da se likovi ne ponavljaju. Šta kažeš.
Bilo je ali su bili na isti kalup do 21 broja,bez crnog polja, pa je sastavljaču nestalo likova.Tek od 22 broja kreće uspon i popularzacija ukrštenice. Ne tvrdi nešto što ne poznaješ. CRNO POLJE je temelj MODERNE ukrštenice, bez njega se nebi mogla razviti u ovo što imamo danas.
Svaka križaljka koja ima pojmove kraće od cijele dužine (ili visine) lika, ili ima redove ili stupce bez riječi, ima crna polja. Hoće li ona biti ucrtana ili samo preskočena, dakle bijela ili prozirna (kao kod "rešetke") odluka je urednika. Križaljku križaljkom čine ukrštene riječi do kojih odgonetač dolazi koristeći opise (ili neki drugi način). Crna polja (ili prečke...) su dio dizajna čije uvođenje jeste značajan skok naprijed, ali ne prvi. Rebus rebusom čini kreiranje nove rečenice premještanjem prekida između riječi u rečenici koja opisuje ono što odgonetač vidi, a ne grafička prezentacija... Nadam se da je jasno da je prezentacija super važna komponenta, ali ne i suštinska, odnosno ona kojom definiramo zagonetačku vrstu.
Ne govorim o križaljkama općenito, govorim o prvoj MODERNOJ ukrštenici, ukrštenici koja ima crna polja, CRNA POLJA omogućavaju da se sastavi bezbroj ukrštenica, bez crnog polja to nije moguće.Tek s crnim poljem je ukrštenica postala popularna i krenula je u Evropu i na druge kontinete. Sve ovo možeš pročitati i vidjeti slikovne dokaze u knjigi KRIŽALJKA KRALJICA
Pomenuta knjiga je značajan izvor svima nama kojima je križaljka velika tema. Očito se ne slažemo kako definiramo prisustvo crnih polja. Ucrtana ili ne, ona su uvijek prisutna, na neki način i u križaljci recimo 5x5, ivice mreže igraju ulogu granice riječi što jeste suštinska uloga crnog polja. Imamo i pitanje definicije "moderna križaljka", tu se možemo razilaziti, možemo uvoditi i nove termine supermoderna, postmoderna i sl. Dešava se rasplinjavanje, odsustvo fokusa koji bi, logično, trebao biti na definiranju križaljke. Suština je u tom "prvom koraku" - desio se kad je autor ukrstio riječi vodoravno i okomito, ponudio odgonetaču bijela polja (sa ili bez crnih, zaista je svejedno) u koje će upisati rješenja u skladu sa opisima. Tu se sad može pojaviti pitanje minimuma broja ukrštenih riječi, recimo je li dovoljno ukrstiti dvije vodoravno, jednu ili dvije okomito i sl. Pitanje najstarije ili prve križaljke ostaje otvoreno (zbog različitih kriterija i mogućnosti da se pojave neke još starije) i to je savršeno prihvatljivo. Bilo bi lijepo i korisno da se više pozabavimo varijacijama, starim i, posebno, novim (u našoj i svjetskim enigmatikama), vezanim za tehničke mogućnosti (internet, interaktivnost i sl).
Ne razumem spor. Rad koji je u istim novinama objavljen u decembru 1913. nije ništa manje crossword puzzle. Ima 13 crnih polja, samo nisu obojena crnom bojom. To je onaj centralni, šuplji deo.
Branko, stav koji ti zastupaš se bazira samo na vizuelnom predstavljanju jednog konkretnog rada.
Moderna ukrštenica je nastala sa ucrtavanjem crnog polja. To sigurno nije izmislio Vin, crno polje je evropski pronalazak (pa, eto, i Vin je Evropljanin), ali Amerikanci se dosetili, pa odredili datum kad je sve tobože počelo. Tu imamo i terminološku zbrku: Wynne je napravio prvi crossword puzzle, niko tamo nije ni tvrdio da na drugim jezicima i u drugim kulturama ranije nije bilo sličnih kreacija. To Amerikance i ne zanima.
I sad ja uopšte ne znam šta neko hoće da nam kaže kad tvrdi da je prva (a ionako kobajagi prva) moderna ukrštenica objavljena 1914, a ne 1913. S tim prigovorom se samo možeš obratiti onima koji su odredili datum i uzeli Vinov sastav iz decembra kao prvi. Mi ostali, neamerikanci ionako znamo da ni ta, ni ova u postu prikazana, ni bilo koja ukrštenica objavljena u SAD nije objektivno prva.
I da: rupa u sredini jeste skupina od 13 crnih polja. Ta crna polja su mogla biti obojena žutom, ljubičastom, zelenom bojom, mogla su biti prelepljena slikom, a eto, prezentovana su kao bela rupa. Ali suštinski je reč o crnim poljima. To je prekid između dveju vodoravnih i dveju uspravnih reči.
13 коментара:
Kako prva, a piše broj 22? Zloduh
To je prva MODERNA ukrštenica sa crnim poljima.Ti kao veliki
majstor ukrštenica probaj sastaviti 10 upotrebljivih ukrštenica bez crnih polja, a da se likovi ne ponavljaju.
Šta kažeš.
Nisi razumio fant. Pa gore piše da je broj 22. Znači da je bilo još barem 21, i starijih i modernijih. Zloduh
Bilo je ali su bili na isti kalup do 21 broja,bez crnog polja, pa je sastavljaču nestalo likova.Tek od 22 broja kreće
uspon i popularzacija ukrštenice. Ne tvrdi nešto što ne poznaješ. CRNO POLJE je temelj MODERNE ukrštenice, bez njega se nebi mogla razviti u ovo što imamo danas.
Hvala profesore, sad mi je mnogo jasnije. Sem kad uzmem makaze i izrežemo ta historijska crna polja, onda dobijem lik sličan onome iz Eureke. Zloduh
Svaka križaljka koja ima pojmove kraće od cijele dužine (ili visine) lika, ili ima redove ili stupce bez riječi, ima crna polja. Hoće li ona biti ucrtana ili samo preskočena, dakle bijela ili prozirna (kao kod "rešetke") odluka je urednika. Križaljku križaljkom čine ukrštene riječi do kojih odgonetač dolazi koristeći opise (ili neki drugi način). Crna polja (ili prečke...) su dio dizajna čije uvođenje jeste značajan skok naprijed, ali ne prvi. Rebus rebusom čini kreiranje nove rečenice premještanjem prekida između riječi u rečenici koja opisuje ono što odgonetač vidi, a ne grafička prezentacija... Nadam se da je jasno da je prezentacija super važna komponenta, ali ne i suštinska, odnosno ona kojom definiramo zagonetačku vrstu.
HAJRO,
KOJI JE PRVI SKOK?
Ja poput Nedjeljka smatram da je prvu križaljku napravio neki Bosanac ili onaj Poljak. To je i zabilježeno u njegovim skriptama. Zloduh
Ne govorim o križaljkama općenito, govorim o prvoj MODERNOJ
ukrštenici, ukrštenici koja ima crna polja, CRNA POLJA omogućavaju da se sastavi bezbroj ukrštenica, bez crnog polja to nije moguće.Tek s crnim poljem je ukrštenica postala popularna i krenula je u Evropu i na druge kontinete. Sve ovo možeš pročitati i vidjeti slikovne dokaze u knjigi KRIŽALJKA KRALJICA
Pomenuta knjiga je značajan izvor svima nama kojima je križaljka velika tema. Očito se ne slažemo kako definiramo prisustvo crnih polja. Ucrtana ili ne, ona su uvijek prisutna, na neki način i u križaljci recimo 5x5, ivice mreže igraju ulogu granice riječi što jeste suštinska uloga crnog polja. Imamo i pitanje definicije "moderna križaljka", tu se možemo razilaziti, možemo uvoditi i nove termine supermoderna, postmoderna i sl. Dešava se rasplinjavanje, odsustvo fokusa koji bi, logično, trebao biti na definiranju križaljke. Suština je u tom "prvom koraku" - desio se kad je autor ukrstio riječi vodoravno i okomito, ponudio odgonetaču bijela polja (sa ili bez crnih, zaista je svejedno) u koje će upisati rješenja u skladu sa opisima. Tu se sad može pojaviti pitanje minimuma broja ukrštenih riječi, recimo je li dovoljno ukrstiti dvije vodoravno, jednu ili dvije okomito i sl. Pitanje najstarije ili prve križaljke ostaje otvoreno (zbog različitih kriterija i mogućnosti da se pojave neke još starije) i to je savršeno prihvatljivo. Bilo bi lijepo i korisno da se više pozabavimo varijacijama, starim i, posebno, novim (u našoj i svjetskim enigmatikama), vezanim za tehničke mogućnosti (internet, interaktivnost i sl).
Ne razumem spor.
Rad koji je u istim novinama objavljen u decembru 1913. nije ništa manje crossword puzzle. Ima 13 crnih polja, samo nisu obojena crnom bojom. To je onaj centralni, šuplji deo.
Mandrak, to šupljo polje rupa, nije crno polje, u tu rupu je u 13 broju iste revije Harry Cliver objavio križanku.
Branko, stav koji ti zastupaš se bazira samo na vizuelnom predstavljanju jednog konkretnog rada.
Moderna ukrštenica je nastala sa ucrtavanjem crnog polja. To sigurno nije izmislio Vin, crno polje je evropski pronalazak (pa, eto, i Vin je Evropljanin), ali Amerikanci se dosetili, pa odredili datum kad je sve tobože počelo. Tu imamo i terminološku zbrku: Wynne je napravio prvi crossword puzzle, niko tamo nije ni tvrdio da na drugim jezicima i u drugim kulturama ranije nije bilo sličnih kreacija. To Amerikance i ne zanima.
I sad ja uopšte ne znam šta neko hoće da nam kaže kad tvrdi da je prva (a ionako kobajagi prva) moderna ukrštenica objavljena 1914, a ne 1913. S tim prigovorom se samo možeš obratiti onima koji su odredili datum i uzeli Vinov sastav iz decembra kao prvi. Mi ostali, neamerikanci ionako znamo da ni ta, ni ova u postu prikazana, ni bilo koja ukrštenica objavljena u SAD nije objektivno prva.
I da: rupa u sredini jeste skupina od 13 crnih polja. Ta crna polja su mogla biti obojena žutom, ljubičastom, zelenom bojom, mogla su biti prelepljena slikom, a eto, prezentovana su kao bela rupa. Ali suštinski je reč o crnim poljima. To je prekid između dveju vodoravnih i dveju uspravnih reči.
Постави коментар