уторак, 19. мај 2026.

ZRNCA (A875)

ANAGRAMNA 
ROGOVKA
Suvu koru na toj rani
od povrede kockar brani.
Gojko Mandić 

ANAGRAMIRANJE (A1498)

 ZOKI ČASTIM LOKNE

Zoran Tacić 

REBUSANJE (A909)

6, 4, 2, 9
Tonči Kulić

58 GODINA "ČVORA"


 Piše Hrvoje Horvat (na FB)

Danas ČVOR puni 58 godina. Istina je, da sam mlađi od njega, ali rastao sam uz njega i sa svima koji su nekada bili zagonetački vezani uz njega, danas uz one koji posluju s nama kao digitalnom tiskarom. I da, nestvarnih 20 godina sam mu na čelu. E pa Čvorko idemo mi u budućnost zajedno, pa što bude bude...
I dalje, ZD ČVOR potiče zagonetaštvo, pa tako valja reći kako je i ekipa ČVORa aktualni prvak Hrvatske u sastavljanju križaljaka i zagonetaka, a viceprvak u rješavanju zagonetaka. Treba istači i da je član ZD Čvora Pero Galogaža prošle godine na prvenstvu Hrvatske proglašen i najboljim zagonetačkem 41. SOZAHa. A tu su ibrojni zagonetači koji su bili aktivni u Čvoru natječu za i sada za svoj klub. Istknuti ću Željka Jandragića, Valtera Kvalića, Živka Barišića a svime time dirigira i njihov "šef" Stjepan Horvat.

UKRŠTENICA

Žarko Đokić 

REČ PO RIJEČ (2664)

PANGOLIN

Ljuskavci, pangolini ili ljuskavi mravojedi, je red placentalnih. Stručni naziv za članove ovog reda sisara je folidoti, ali su takođe znani i po neformalnim nazivom (tj. nadimkom) „šišarke koje hodaju”. Ljuskavci su jedan od redova sisara sa najmanjim brojem živući predstavnika. Jedini živi predstavnici ovog reda sisara su vrste iz porodice Manidae. Ljuskavci su sisari koji po svom izgledu podsjećaju na mravojede. Ovi sisari posjeduju kratke noge sa dugim i oštrim kandžama, koje koriste pri kopanju zemlje i razbijanju mravinjaka i termitnjaka. Pojedine vrste koriste svoje kandže i pri penjanju i kretanju po drveću. Takođe, ljuskavci posjeduju i dugi rep, kojeg neke vrste koriste i kao peti ud sa kojim se pripomažu pri penjanju. Lobanje kod ljuskavaca su izdužene sa njuškom cjevastog oblika. Nemaju zube u vilicama i imaju dugi ljepljivi jezik. Jedna od glavni osobina koje definišu predstavnike reda ljuskavci, a koja pritom nije prisutna kod drugi sisara, su velike zaštitne krljušti (ljuske) od keratina koje im prekrivaju njihovu debelu kožu. Najveća znana vrsta unutar reda ljuskavci (koja je ikada živela na svetu) je bila divovski azijski ljuskavac i bila je duga od 2,5 do 3 m. Najveća živuća vrsta je džinovski ljuskavac, koja dostiže dužinu od 1,4 m. Današnji živući predstavnici ljuskavaca naseljavaju područje Podsaharske Afrike, južne i Jugoistočne Azije i južne Kine. U prošlosti, ovaj red sisara je bio rasprostranjen i na području istočne Azije, Severne Amerike, severne i južne Afrike i Evrope (Vikipedija).
 

ZA ROĐENDAN



"VESNIK NZ" 90 (14)





 

ANAGRAMIRANJE (A1497)

 

ZA ROĐENDAN

 

понедељак, 18. мај 2026.

ŽUTA NAJAVA

Hajro nas pozdravlja. (Izgleda da je speman za trku) 

"HIT RUBIKON" (64)




 POTRAŽITE NA KIOSCIMA!

NOSTALGIJA (2599)

Kviz br. 171.( 06. 09.1978.); str. 15
 Prilog: Gojko Mandić

ZRNCA (A874)

 ANAGRAM

VREDI LI TA pesma
da se opet čuje
pusti je još jednom
pa sad šta je, tu je! 
Gojko Mandić 

ANAGRAMIRANJE (A1496)

 FAKT - VIĐEN ĆOSO!  

Zlatko Tomljenović 

REBUSANJE (A908)

 

KLIN

 

REČ PO RIJEČ (2663)

ORLINSKO JEZERO

Orlinsko jezero ledničko je jezero na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u južnom delu Gatčinjskog rejona, na zapadu Lenjingradske oblasti. Orlinsko jezero predstavlja dosta izduženu akvatoriju u smeru severoistok-jugozapad, maksimalne dužine od 5,6 kilometara, dok najveća širina ne prelazi 0,5 km. Jezerska akvatorija zahvata površinu od 2,2 km², a površina jezera pri prosečnom vodostaju leži na nadmorskoj visini od 73 metra. Maksimalna dubina je do 4 metra. Najvažnija pritoka jezera je reka Divenka (dužine oko 20 km), a u jezero se uliva i nekoliko manjih potoka. Duž obala se nalazi veliki broj izvora. Jedina otoka je reka Orlinka (dužina vodotoka je 12 kilometara), preko koje je jezero povezano sa rekom Oredež, odnosno sa basenom reke Luge i sa Baltičkim morem. Na njegovim obalama nalazi se varošica Družnaja Gorka (3.679 stanovnika). Jezero je bogato ribom, a posebno šaranima čija populacija u jezeru je naglo porasla nakon poribljavanja tokom 1950-ih godina. (Vikipedija)
 

ENIGMATSKI DANI LUDAJE


Enigmatski klub „Kikinda“, po dvanaesti put, raspisuje tradicionalni sastavljački konkurs „Enigmatski Dani ludaje“ u tri discipline:

UKRŠTENICA

Sastavite ukrštenicu na zadati lik.  Ukrštenicu NE treba opisivati, ali treba obavezno navesti izvore za manje poznate pojmove. Svako slovo donosi određen broj bodova. Plasman će biti određen sabiranjem bodova svih upisanih slova. Bodovanje slova: 1. A, E, I, O, R, T; 2. K, L, N, P, S, U; 3. C, Ć, DŽ, Đ, J, M; 4. B, Č, D, G, H, V; 5. F, LJ, NJ, Š, Z, Ž.

VAŽNO: Da bi ukrštenica bila vrednovana mora zadovoljiti sve uobičajene standarde, svi pojmovi moraju biti prihvatljivi za redakcije enigmatskih listova. Skraćenice od tri i više slova nisu dozvoljene.

U prvoj fazi dobiće se lista od 15 ukrštenica koje su sakupile najveći broj bodova, te će najbolja biti vrednovana s 15 bodova a petnaesta će dobiti jedan bod. Nakon toga, sudije će svakoj od tih 15 ukrštenica davati ocene od 1 (slaba) do 10 (odlična) na osnovu kvaliteta (rešivost, lepota reči, kombinacija,…). 

ANAGRAM

Sastavite čist anagram od:

DVESTA GODINA OD ROĐENJA SVETOZARA MILETIĆA

(37 slova)

REBUS

Sastavite rebus (klasičan sa slikama) sa rešenjem do 26 slova, s tim da u POSTAVCI  (na slikama) uvrstite makar jedan od ponuđenih pojmova: DIVAN, KARNIŠA, KAUČ, KOMODA, KVAKA, LAMINAT, LUSTER, REGAL, SUDOPERA, ŠARKA, ŠPORET, TABURE, TEPIH, UTIKAČ i ZAVESA Zadati pojmovi mogu biti u bilo kom obliku (jednina, množina, padež). U postavci rebusa dozvoljena su najviše dva dodata (dopisana) slova. Rebuse ne treba crtati. Dovoljno je poslati samo ideju, ali pri sastavljanju treba voditi računa o načinu prezentacije rebusa.

Propozicije:

1. Pravo učešća imaju svi koji žele, sa najviše po 3 rada  za svaku disciplinu (dakle 3 x 3). Možete poslati i više radova, a naknadno odabrati one koji idu u konkurenciju.

2. Sastavi se potpisuju punim imenom i prezimenom autora.

3. Radovi se sastavljaju na srpskom jeziku (ekavica, fonetsko pisanje stranih imena).

4. Ranije objavljeni rebusi biće eliminisani pre žiriranja.

5. Radovi se šalju na adrese: slavkobovan@yahoo.co.uk ili slavkobovan@gmail.com

6. Rok za slanje radova: 15.07.2026. do 24 sata.

7. Radovi će biti šifrovani, te će pod šifrom biti ponuđeni sudijama na žiriranje.

7. Sudije će svaki rad u konkurenciji oceniti ocenom od 1 do 10.

NAGRADE:  Za svaku disciplinu pobednik će dobiti pehar i novčanu nagradu – po 5000 dinara. Još nekoliko kvalitetnih sastava biće nagrađeno drugim prigodnim nagradama.

Kikinda, 10.05.2026.

Predsedništvo EK “Kikinda”