Rebusi (Bg) br. 32 str. 9 od 1. VII. 1953.
Prilog: Stjepan Horvat
четвртак, 06. мај 2021.
BEZOPISNI BUŠMAN
VEČERAS U 20:00 BEZOPISNI BUŠMAN 17
Autor je Žarko Đokić, dimenzije bušmana su 24X12, novost je što je bušman ovaj puta tematski – sedam tematskih pojmova i, kao osmi, njihovo zajedničko “ime”. Svih 8 tematskih pojmova su sintagme, a u mreži su i dvije netematske sintagme. PDR je 5.5, imamo 6 nefrekventnih slova, 10 suglasničkih skupina od 3 i više slova, 16 samoglasničkih skupina. Upisano je nekoliko nepoznatih pojmova, nakon sat vremena rješavači će dobiti 15 slova.
Zadatak će biti objavljen na četiri enigmatska bloga
http://dominikanac.blogspot.com/
https://enigmatika123.blogspot.com/
http://enigmatikatio.blogspot.com/
https://miroslavljevaenigmatika.blogspot.com/
VRIJEME OBJAVLJIVANJA
20:00 – zadatak PDF
21:00 – dodano 15 slova PDF
22:00 – rješenje – PDF - originalna autorova verzija
22:30 – lista primljenih rješenja, utvrđivanje najuspješnijih
Komentari na blogovima će biti otvoreni, rješenja slati samo na e-mail hodzich@gmail.com (u bilo kom obliku, najlakše je otkucati vodoravne pojmove)
Nadam se zanimljivom enigmatskom druženju, srdačan pozdrav svima.
Hajro
среда, 05. мај 2021.
JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (290)
Vodoravno i okomito: 1. Uranjati u tekućinu (prvi slog ima jedno slovo!), 2. Začinska biljka (duži oblik), 3. Beogradsko naselje u kome se nalazi stadion OFK Beograda, 4. Rješenje rebusa.
Autor: Jovan Nedić
NOSTALGIJA (1221)
Problem (Kt) br. 1 - Kutina, 15. IV. 1962.
Sve zagonetke sastavio je Zlatko Stipaničić!
Prilog: Stjepan Horvat
уторак, 04. мај 2021.
JOŠ MALJKOVIĆA
Piše: Hajro Hodžić
Pogledah sve što imam skenirano, riješih pola odabranih i odabrah ovaj rad kao ilustraciju autorove krasne kombinatorike, svježine i svestranosti kad je riječ o stilovima. Njegov standardni stil je bio početak gore lijevo, počesto i središnja bjelina, ovdje se okušao sa prožetim likom, bez prepoznatljivog početka, bez bjeline (nema ni 5x5), ali sa prekrasnom cjelinom. Tu su već izvrsne stvari radili Bilankov, Laštro, Racanović, Semić, Vučijak. Bilo je uživanje rješavati ovog bušmana, nekoliko manje poznatih pojmova se nigdje ne ukrštaju, dvoslov i jednoslov u sredini su ukršteni sa super poznatim pojmovima, jednako i dvoslovi i jednoslovi uz ivicu mreže. Autor je uživao, kombinirao sa lakoćom i to se prenosi na rješavača. PDR je visokih 5.3, ako bi obojili sva polja u riječima od 6 i više slova vidjeli bismo koliko malo bi ih ostalo bijelih. Tu je i ostalih 16 Maljkovićevih bušmana, ako nazumate prikaz posta i onda kliknete na sliku moći ćete ih vidjeti vrlo jasno. Dodah to da bih pokazao autorovu svestranost i možda učinio moj izbor najboljeg zanimljivim. Rado ću prirediti još kojeg.
понедељак, 03. мај 2021.
ACTA AENIGMATICA (161)
Disertacija Slavka Peleha (2)
Piše: Stjepan Horvat
Znanstveno djelo Slavka Peleha Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba (1835–1865) zaslužuje svakako više pažnje zagonetačke javnosti. To je istraživački rad o počecima tiskanog zagonetaštva sredinom devetnaestog stoljeća, o prvim autorima umjetnih zagonetaka (za razliku od narodnih čiji autori se ne znaju) te o listovima i časopisima u kojima su zagonetke objavljivane, s brojnim primjerima zagonetaka.
Ilirsko i postilirsko razdoblje bilo je izuzetno bogato rukovetima usmenih zagonetaka sakupljenih u gotovo svim dijelovima Hrvatske. Znatan broj sakupljača zagonetaka iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije objavio je također svoje pregršti zagonetaka u ilirskim edicijama (Dučić, Jukić, Miladinov, Sundečić, Vrčević i dr.).
Umjetne (pisane, umjetničke) vrste zagonetaka u ilirskom razdoblju (1835.–1849.) udomaćuju se u publikacijama, a u postilirskom razdoblju (1850.–181265.) one su već izborile pravo građanstva pa su ih sastavljala i publicirala i poznata imena književnosti i kulture toga doba (Filipović, Ivančević, Klarić, Kurtović, Nikolić, Novotny, Preradović, Trnski, Šenoa i dr.).
Za usmene i pisane zagonetke izuzetno su vrijedni Danica zagrebačka i Zora dalmatinska. U postilirizmu prijelomno značenje imao je Neven (1852.–1856. i 1858.) kako za usmenu tako i za umjetnu zagonetku, čiju bibliografiju zagonetaka je pripremio Franjo Tušek (Čvor, 1985.).
Kao prilog ovom članku donosim preslik sadržaja doktorske disertacije Slavka Peleha.
Пријавите се на:
Постови (Atom)