понедељак, 30. април 2018.

SVETSKI PUTNICI

Sve posetioce bloga pozdravljaju Minići iz Beča.

ACTA AENIGMATICA (5)



Piše: Stjepan Horvat
Enigmatsko udruženje „Čvor“ bilo je inicijator osnivanja brojnih zagonetačkih klubova (društava, sekcija), a posebno se nastojalo surađivati s već osnovanim društvima i redakcijama (o čemu će biti više riječi u budućim prilozima iz serije „Acta aenigmatica“).
* * *
Nakon jednog mog boravka u Beogradu i susreta s nekim enigmatima, u uredništvo ZD „Čvora“ stiglo je i pismo od 21. IX. 1983. godine, u kojemu predsjednik Enigmatskog društva „Zagonetka“ arh. Ivica Mlađenović piše:
Predsedništvo ED „Zagonetka“ na sednici 20.9.83. godine prihvatilo je Tvoj usmeni predlog da ZD „Čvor“ izda specijalno izdanje u kome bi se predstavili saradnici-članovi ED „Zagonetka“.
Bilo bi neophodno da nam sam predložiš uslove izlaska ovog specijalnog broja. Pretpostavljamo da bi u zaglavlju prve stranice morao stajati i znak „Zagonetke“, sam naziv lista „ČVOR-ZAGONETKA“ i dr.
Predlažemo da format lista bude kao dve stranice „ZEZ-a“. Ne možemo, naravno, odrediti i broj stranica bez Tvoje saglasnosti, pa je to i elemenat od bitnog značaja.
Mi mislimo da bi Boško Petrović, kao urednik tog broja, mogao odrediti izgled i sadržaj stranica. Ako tu postoje uslovi – oni se unapred moraju znati.
Dalje, naši sastavljači bi krenuli na posao tek kada sam potpišeš saglasnost na svaku predloženu stranicu koncepta.
Morao bi nam predložiti i finansijske uslove i drugo (tiraž!). Očekujemo da ćeš imati vremena da nam odgovoriš dok Dr M. Zuber bude u Bjelovaru“.
O ovom prijedlogu Predsjedništvo ZD „Čvora“ raspravljalo je na 12. sjednici, održanoj 23. IX. 1983. godine pod 5. točkom, a u zaključku „prihvaćena je suradnja s tim da se odnosi samoupravno reguliraju. Za daljnje razgovore i pripremu sporazuma zadužuje se inž. Ljubislav Drakulić“.
Već na 15. sjednici Predsjedništva ZD „Čvora“ 9. XI. 1983. godine inž. Ljubislav Drakulić je podnio izvještaj u kojemu je „istaknuta zainteresiranost ED 'Zagonetke' za izdavanje časopisa, što bi financijski trebao podržati 'Čvor'. Odlučeno je da se zatraži pismeno obrazloženje s detaljnim njihovim planovima, o kojima će tada raspravljati Predsjedništvo“.
U konačnici do ove suradnje nije došlo jer je ZD „Čvor“ ponudio da članovi ED „Zagonetka“ pripreme jedan broj već izlazećeg časopisa, budući da financijski nije mogao poduprijeti izdavanje novog časopisa.

DRAGIŠIN REBUS

Kvizorama, 1360 28.4. 2018.
(Prilog: Branko Milovanović)

ZRNCA (2877)

Sibilarka
ČAROBNJAK mora do majstora,
jer curi ULJE iz motora.
Autor: Milan Žarkovački

ASOCIJACIJE (1146)

Autor: Slavka Bakalov

ANAGRAMIRANJE (3733)

LIST CRPI POETSKE MASE!

ILIJA U "KVIZORAMI"

Kvizorama, 1360 28.4. 2018.
(Prilog: Branko Milovanović)

REBUSANJE (3230)


NEDJELJKO I DRAGIŠA U "KVIZORAMI"

Kvizorama, 1360 28.4. 2018.
(Prilog: Branko Milovanović)

REČ PO RIJEČ (1795)



ŠKAF
Piše: Ilija Ozdanovac
Prvi moj ovozemaljski susret sa tom posudom, škafom, zasigurno bijaše odmah po rođenju, kada me je seoska babica uronila u "taman" toplu vodu i oprala me, po prvi put.
Kako sam rastao, tako sam se i upoznavao sa raznoraznim funkcijama, veličinama  i oblicima škafa. Od onoga, što pamtim, bilo je: donesi mi onaj škaf....; u onom starom škafu....Morat ćemo kupiti novi škaf... 
Znamo da tada  nije bilo "suvremene " PVC pošasti, pa su se sve posude, potrebne jednom prosječnom kućanstvu, izrađivale od drva. Tim su se bavili obično  stariji ljudi, vični tim poslovima, pa su oblikovanjem i dubljenjem debala vrbe ili topole, (a kojih je bilo u izobilju po kanalima ili rubovima šuma),  ili  izrezivanjem  daščica i slaganjem na željeni oblik i za različite potrebe (e, za to je već trebao određeni stupanj stručnosti!). Bilo to za potrebe unutar kuće, za održavanje higijene, kupanja djece, pranje "veša",  i sl., pa sve do podruma, gdje je služio (bogomdan), za pretakanje rakije ili vina...Pa ih je zato  svako kućanstvo imalo u znatnom broju. Uglavnom, svagdje je bio obavezan i iskorišten do krajnjih granica! Kad im jednom prođe vrijeme i crvi odrade svoj dio posla, bili su dobri kao posude za cvijeće....
ŠKAF je, dakle, oniža drvena posuda za vodu, okruglog ili ovalnog oblika, prilagođena potrebama korisnika, obično sa dva uha sa strana, koja su služila za hvatanje i nošenjem u rukama, mada je u domaćinstvima, obično po potrebi, služila za svašta...
U prošlosti škaf je bio i vinska mjera koja je odgovarala spudu odnosno akovu!
Tražeći potvrdu, na raznim izvorima nađoh tumačenja da riječ ŠKAF dolazi od njemačke riječi "Schaff" u značenju: vjedro ili kabao, pa grecizam "skafe" - korito, i latinski schapium - drvena posuda, premda sam mišljenja, da je, bar u ovim krajevima, riječ je germanizam, a preuzeta i prilagođena , od Švaba koji su boravili u ovim krajevima. Kao sinonimi za škaf  navode se izrazi: banjica, čabar, uhača, čabrica, šćavnjak...

Riječ je zabilježena na HJP, u HER-u, Rječniku stranih riječi, B.Klaića i u Rječniku stranih riječi , Anić- Goldstein!

"KVIZORAMA" (1360)

Kvizorama 1360, 28.04.2018.
(Prilog: Branko Milovanović)

ANAGRAMIRANJE (3732)


недеља, 29. април 2018.

KVADRAT

Feniks 608, 26.04.2018.
(Prilog; Branko Milovanović)

ZRNCA (2876)

Obratna menjaljka
Migranata mnogo ima,
razmatramo šta sa njima.
Autor: Milan Žarkovački

FOTOPITALICA

Pitaju Nedići: Gdje je ovo snimljeno?

ANAGRAMIRANJE (3231)

LEP PLAM JAKO STARE

REBUSANJE (3279)


REČ PO RIJEČ (1794)



DŽEKFRUT
Džekfrut ili nangka (lat. Artocarpus heterophyllus) je vrsta drvenaste biljke, rasprostranjena u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Uspeva dobro u tropskim krajevima u: južnoj i jugoistočnoj Aziji, u istočnoj Africi, u Brazilu i nekim zemljama Kariba. Nangka je nacionalna biljka Bangladeša, gde se zove Kathal. Biljka je dobro prilagođena tropskoj klimi i uslovima. Plod je jedan od najvećih plodova voća, može narasti do 90 cm dužine, 50 cm širine i težine do 36 kg. Džekfrut se često koristi u južnoj i jugoistočnoj azijskoj kuhinji.
Stablo se koristi kao kvalitetna drvna građa. Od njegovog drveta se izrađuju različiti muzički instrument. Koristi se za proizvodnju nameštaja, prozora, vrata i krovova. Od njega se dobija pigment, koji daje karakterističnu svetlosmeđu boju odeće budističkih monaha u jugoistočnoj Aziji.
Izvor: Vikipedija