уторак, 31. децембар 2019.
понедељак, 30. децембар 2019.
ACTA AENIGMATICA (92)
LEKSIKON ZAGONETAČA (IV)
Piše: Stjepan Horvat
Već sam u tri nastavka rubrike Acta
aenigmatica pisao o tome kako je nastajao prvi Leksikon zagonetača Jugoslavije i kako su tekle pripreme za
izdavanje drugog izdanja. Da ne bi ispalo sve idealno i idilično, bilo je
svakojakih problema, ali o njima nismo javno govorili ni pisali. Ovoga puta
spomenut ću tako neke probleme koji i danas prate slične aktivnosti.
Ne
znam kako bih objasnio stav pojedinaca da ne žele dati nikakve podatke o svom
zagonetačkom životopisu, pa ni one najosnovnije. Možda smatraju da je njihovo
bavljenje zagonetkama samo bezvezna igra, a za neke je to bavljenje bila (ili
jest, ne znam!) samo popuna osobnog budžeta i ništa više. Nekima je ispod časti
biti uvršten u „tamo neku knjigu“ u kojoj su desetine drugih koji po njihovom
mišljenju ne zaslužuju tu biti.
Uvijek
sam smatrao da je zagonetaštvo dio šire kulturne aktivnosti i da autori
zaslužuju bar minimalnu pažnju. Ne mogu biti svi vrhunski stvaraoci, kao što je
to isto i u npr. književnosti, ali valja zabilježiti svakog od njih, jer to
ipak pridonosi ozbiljnosti onoga čime se bavimo, a to je zagonetaštvo. Ako sami
nećemo doprinositi tome, ne zna tko bi drugi trebao.
Nakon
pojave prvog izdanja Leksikona zagonetača
Jugoslavije bili smo svjesni da je mnogo toga izostalo i da će mnogo
podataka, u budućem drugom izdanju, trebati dopuniti, a razvojem zagonetaštva
mnogo toga će se novoga otkriti o autorima zagonetaka i njihovim radovima.
Mišljenja su uglavnom bila vrlo pozitivna i nije bilo većih primjedbi, ali evo
još i dan-danas je to knjiga koja je utrla put takvim istraživanjima, a
poslužila je mnogim autorima u prigodnim tekstovima vezanim za pojedine
zagonetačke stvaraoce.
Bilo
je i negativnih mišljenja, ako tako mogu nazvati neke kritike, ali često se
postavljalo pitanje jesu li one opravdane ili ne. Neki autori su bili bolje
predstavljeni, neki samo u najosnovnijim crtama, neki su željeli da se o njima
više napisalo, žalili se da je ponešto izostavljeno i sl. Izvori iz kojih smo
crpili podatke bili su najvećim dijelom napisani od samih autora i kad danas to
čitam (u upitnicima za drugo izdanje!), ima tu svega i svašta. Neki su u
detalje opisali svoju zagonetačku aktivnost, pobrojali gotovo statistički sve
podatke o svojim objavljenim radovima i časopisima u kojima su surađivali,
naveli svoje najbolje radove pa se iz toga može napisati lijepi zagonetački
životopis, no neki drugi su ofrlje
ispunili traženi obrazac samo da zadovolje formu koju je pred njih postavilo
uredništvo. Ni danas nije ništa bolje…
Pred
vama je pretisak požurnice koju je ZD Čvor
uputio onim zagonetačima koji nisu do predviđenog roka vratili ispunjeni
upitnik za novo izdanje. Dokument je malo loš jer je original pisan igličastim
printerom iz prvog domaćeg PC-računala Partnera,
pa je dosta izblijedio. Tu je i jedan naknadni odgovor.
Vlatko Vukelić iz Zagreba bio je zastupljen u prvom izdanju Leksikona zagonetača u odrednici od desetak redaka. Uglavnom
napisano je sve ono glavno što smo po dogovorenoj šabloni pisanja odrednice
mogli uvrstiti. Nešto se ljuti, ali ne navodi nikakav konkretan razlog tomu (u
pitanju su krivi podaci!?). Kada se danas prisjetim, i s njegovom suradnjom je
bilo tako, uvijek je imao neke dodatne primjedbe na objave, jer nije kako bi on
želio. A imao je lijepih ideja koje smo uvijek podržavali i provodili...
недеља, 29. децембар 2019.
субота, 28. децембар 2019.
Пријавите се на:
Постови (Atom)