ISPOSNICA ZOSIMA SINAJITA
Isposnica Zosima Sinajita nalazi se na oko 1 kilometar od Manastira Tumane, duboko u gustoj šumi. U steni se nalaze dve pećine povezane uskim prolazom.
Zosim Tumanski je živeo u jednoj pećini a u drugoj se molio. Danas je na mestu molitvene kelije uređena kapela. U pećinama je sačuvan nakit i ona je gotovo nedirnuta ljudskom rukom. Pokraj isposnice nalazi se čudotvorni izvor, a iza njega prelep šumski vodopad sa bigarnim naslagama. Tu se nalazi Spomenik prirode Bigrena akumulacija kod manastira Tumane. Po istorijskim predanjima Zosim Tumanski živeo je u pomenutoj pećini u vreme Miloša Obilića odnosno neposredno pre i posle Kosovskog Boja.
Poslednji stanovnik ovog mesta bio je shi-sinđel Pahomije koji se tu povukao 1954. godine iz Manastira Tumane. Pahomije je mučenički postradao 1965.g. i sahranjen na monaškom groblju Manastira Tumane.
Isposnica datira prema predanju od polovine četrnaestog veka.
Prva
stambena prostorija je podignuta 1954. godine a obnova je počela 2014.godine. (Izvor:
Vikipedija)
1 коментар:
Miloš Obilić bio je vazal srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića. Nedostaju savremeni historijski izvori o njemu. Rekonstrukcija njegove pojavnosti najčešće se izvodi iz tradicije srpskih narodnih pjesama. Tako je, po tradiciji čuveni Miloš Obilić koji je ubio sultana Murata na Kosovu polju juna 1389. godine iz vrela XVIII stoljeća ustvari Miloš Kobilić, Kobilović u sličnim izvorima 16. vijeka (Mavar Orbin, Benedikt Kuripešić, anonimni Dukin prevodilac i dr.). Prema jednom viđenju u epskom ciklusu djelo koje je Miloš izvršio na Kosovu toliko je smatrano velikim, punim srca i snage, da se počelo vjerovati da takav junak i ne može biti običan čovjek nego da ga je kobila zadojila. Prema Konstantinu Jirečeku u XVIII stoljeću se smatralo da je nepristojno ime koje potječe od kobile, pa je tada prezime Kobilić preinačeno u Obilić (Miloin > Biliš Kobila > Miloš Kobilić ili Kobilović > Miloš Obilić)
Постави коментар