петак, 15. август 2025.

NOSTALGIJA (2392)

Džepna križaljka  br. 1263.(23.6.1976.); str. 8-9
Prilog: Gojko Mandić 

8 коментара:

Hajro је рекао...

Opisi ne odgovaraju mreži

Slavko Bovan је рекао...

S nostalgijom se sjećamo takvih situacija :)
Danas se to ne događa (namigujem).

Belirac је рекао...

Provjerio sam i u mom primjerku, koji sam dobio od Borisa Antonića i na kome je piše Borisova napomena o tome. Slična greška bila je i u 1266. broju, gdje su zamijenjeni opisi dviju malih križaljki na susjednim stranicama. Kako u tim brojevima nema odgovora suradnicima, pretpostavljam da ih nije uređivao Marijan Kancelarić.
Usput, to nisu 8. i 9. stranica, već 10. i 11. Na duplerici (8-9) objavljivani su likovi koji su išli preko obje stranice.

Анониман је рекао...
Администратор блога је уклонио коментар.
Анониман је рекао...

Danas se dešava objavljivanje neriješenih mreža na blogovima, ne kao greška već koncept. Kao da su lijepi fotosi koji služe kao ukras pored nekakvog tekstualnog ili sličnog sadržaja. Zaista, prosvijetlite me - koja je svrha objaviti neriješenu mrežu? Jednom u stotinu primjera će neki enigmat isprintati i riješiti. Stvar je posebno zagonetna kod novih izdanja - zašto "bloger/skenedžija" ne skenira i riješenu mrežu, to je minut-dva posla... Možda je besmisleno, ali osjećam i potrebu da se zahvalim i za ovo što kritiziram :)

Hajro је рекао...

Zaboravih potpisati, a nije ni potrebno:)

Pero је рекао...

Valja rješavati tuđe križaljke, ne samo svoje. Jako malo enigmata rješava, a ta nekolicina i spada u bolje autore s nekoliko stilova. Nije lako biti pjesnik ako ne čitaš druge pjesnike.

Hajro је рекао...

Sadržaj križaljke treba vidjeti, daleko najbolji način jeste rješavanje, no teško da objavljivanje neriješenih mreža tu značajno pomaže. Rješavanje je pominjano i kao najbolja opcija u kontekstu žiriranja. Stilska različitost/bogatstvo i nivo nečijeg križaljkaškog opusa ovise o mnogo faktora (poslije talenta i radišnosti) - uzori u formativnom periodu, urednički zahtjevi (pogotovo ako je honorar važan), kriteriji žirija, trend, mišljenja kolega itd. Generalno je stvar izbora svakog autora, naravno ako razmatramo stvari objektivno slične težine. Izbor je i (ne)slijeđenje trenda. Vjerujem da autori rade ono što im se dopada i/ili ono što urednik očekuje/traži. Nema boljih i lošijih stilova, postoje samo bolji i lošiji radovi. Tek tu smo u mutnoj vodi koju i sami zamućujemo. Analiziranje je pomalo rizičan posao, rizik je povređivanje dragih kolega, odnosno njihovih taština… svi smo takvi, tašti i neskloni povređivanju kolega, zasigurno jedan od razloga zašto imamo malo diskusija. Tako se, u pokušavanju nekakvog teoretiziranja, nameće analiziranje vlastitih radova iako podrazumijeva rizik da uvijek bude shvaćeno kao samohvala. Rizična rabota ovaj naš lijepi hobi. Rješavati, čitati, gledati, slušati, generalno imati uvid u kreativnost i stilove drugih autora, pa i pjesnika, je sigurno poticajno, iskustvo ide od oduševljenja, preko ravnodušnosti do negativnih ocjena. Odlučivanje šta kreativac želi počesto kreće od spoznaje šta ne želi, poslije ide realnost, pitanje šta može, pa onda godinama sva ta pitanja paralelno, dešavaju se i promjene… Rastemo, potpadamo pod uticaje, energija i motivacija se mijenjaju... Veselo je sve to, sve ove godine. Neka nama naše enigmatike i nas u njoj. Želim ugodan vikend svima.