"NOVOSADSKI REPORTER"

182 (10.08.), 183 (17.08.) I 184 (24.08.)

185 (31.08.), 186 (06.09.) I 187 (13.09.)

188 (20.09.), 189 (27.09.) I 190 (04.10.)

191 (11.10.), 192 (18.10.) I 193 (25.10.)

REBUSANJE (3446)

JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (161)

CA, KA, KA, KRA, LI, LI, NA, NI, NI, SMA, TA, TA, TI, TI, U, U

Vodoravno i uspravno: 1. Vulkanski otok između Sumatre i Jave, poznat po katastrofalnoj eksplozivnoj erupciji 1883. godine, kad je i nestao pod morem, 2. Navodno srpsko pleme u Dalmaciji u vrijeme rimske vlasti (bizantski grčki: Καναλῖται; srpski: Конављани / Konavljani; engl. Kanalites – izvori: ovdje i Google), 3. (H)amajlija, amulet (mn.), 4. Ptica šumska ušara (Asio otus; umanjeno).

NAPOMENA: Prema "Online rječniku", riječ pod 2. može se opisati i ovako: "cjevaste okamine jedne vrste biljki – životinja". U rječniku žargona "Vukajlija" navodi se i glagol s ovakvim opisom: "Slučajno ili ne, konstantno nekoga zakopavati. Direktno uticati na stanje vrtoglavog pada neke osobe. Svojim postupcima prouzrokovati da se dotični nađe u kanalu".

Autor: Jovan Nedić

ZRNCA (3406)

ANAGRAM

Čudna li je ptica ova

što po noći zna se kriti

AL' MU KĆI može biti

jedna ista mala sova.

Autor: Ilija Ozdanovac

ANAGRAMIRANJE (3419)

MALI, JEDNOLIKI.

REBUSANJE (3445)

ANAGRAMIRANJE (3418)

(Na latinskom jeziku)

Autor: Zdenko Capan

REBUSANJE (3444)

ZRNCA (3405)

ANAGRAM

Stoljećima ljudi još vjeruju u čuda

pa i da se duša uvijek tijelu vraća

tu stvarnosti nema, samo tlapnja luda

NIJE RAK RANICA, al' se skupo plaća.

Autor: Ilija Ozdanovac

ANAGRAMIRANJE (3417)

Latinska izreka

Autor: Zdenko Capan

REBUSANJE (3443)

ANAGRAMIRANJE (3416)

GOJKOVI AFORIZMI

Vektor broj 161, banjolučki gradski informator, novembar 2018.

ACTA AENIGMATICA (31)

ADRESAR ZAGONETAČA JUGOSLAVIJE

Piše: Stjepan Horvat

Zagonetačko društvo „Čvor“ godinama je unapređivalo međusobne kontakte zagonetača, pomažući u stvaranju prijateljskih veza korisnih za razmjenu iskustava na polju zagonetačkog stvaranja. Prije pedeset godina prvi kontakti uspostavljali su se pisanim putem, no problem su bile adrese onih kojima se željelo pisati. Kako je Enigmatsko udruženje Bjelovar već do kraja 1968. godine imalo više od stotinu članova, a do kraja 1969. i više od dvije stotine, često smo dobivali upite za neke adrese radi uspostave kontakta.

Već u časopisu „Čvor“ objavljivana je rubrika u kojoj su davani osnovni podaci o članovima, a među njima bile su i adrese. Poslije je broj članova još više porastao, pa je u „Informacijama za članstvo“ EUB nekoliko puta objavljen popis svih članova i njihovih adresa, što je izazvalo dosta pažnje, a u neposrednim kontaktima isticana je korisnost takvog objavljivanja.

No trebalo je proći desetak godina da bi se osmislio jedan priručnik, nazvan jednostavno „Adresar zagonetača Jugoslavije“. Ovo pišem zbog toga što je to bio priručnik koji je doživio dva izdanja u vrlo kratkom vremenu – nulto i prvo izdanje. Evo kako je to ispalo.

Radoš Pušonjić (1928.-1997.) iz Zagreba, član „Čvora“ od prvih dana, bio je u mogućnosti umnožiti i uvezati neke materijale na kvalitetniji način nego što se to moglo u „Čvoru“. Samoinicijativno je iz objavljenih popisa članova EUB i onih koji su do tada bili evidentirani kao suradnici kroz raznu poštu koju su slali u ZDČ, te uz konzultacije sa mnom, napravio pripremu za kopiranje. Na pola pisaćeg arka (A5, 8 stranica) prvim električnim pisaćim strojem ispisao je gotovo četiri stotine adresa i na kraju svake adrese naveo je li netko član ZD „Čvora“ ili nije. Umnoženi materijal uvezao je u priručnoj knjigovežnici i tako smo 1983. godine, u pedesetak primjeraka, dobili prvi „Adresar zagonetača Jugoslavije“. Danas bi taj priručnik i popis u njemu mogli poslužiti za potvrdu tko se u to vrijeme bavio zagonetkama.

Zanimanje za ovaj adresar bilo je dosta veliko, pa smo onda odlučili da pripremimo novo, bogatije izdanje, a da na suradnju pozovemo sve koji su na neki način u svezi sa zagonetačima: uredništva pojedinih zagonetačkih časopisa, klubove, udruženja, društva, sekcije i dr. Na našu molbu odazvale su se redakcije „Super PIP“-a iz Ljubljane, „Eureke“ iz Gornjeg Milanovca i „Koteleca“ iz Skopja te tadašnja društva iz Beograda, Gnjilana, Splita, Valjeva i Varaždina.

Prikupljeni podaci obrađeni su i novi „Adresar zagonetača Jugoslavije“ (sada je dobio oznaku – I. izdanje) imao je tri dijela: 1. Adresar zagonetača; 2. Popis zagonetača po mjestima i 3. Adresar zagonetačkih društava i redakcija. Priručnik je tiskan u tisuću primjeraka u tiskari „Prosvjeta“ u Bjelovaru, a izašao je u drugoj polovici 1984. godine. Zanimljivo je spomenuti da je u njemu po prvi puta objavljena karta Jugoslavije s označenim mjestima u kojima su djelovala pojedina društva i gdje su bila sjedišta izdavača pojedinih zagonetačkih časopisa toga vremena.

REBUSANJE (3442)

3, 4,  8

Autor: Dragiša Cetić
Reagovanje (zadatak sa SOZAH-a)

ZRNCA (3404)

Ilustrovani logogrif

Pojmu (5, 5) izmenite prva slova u rečima kako 

biste dobili naziv aktuelnog filma.

Gojko Mandić

REBUSANJE (3441)

ANAGRAMIRANJE (3414)

ON DOBRA ARA?

ANANAS-KUP

Počeli smo sa biranjem najboljeg anagramiranog naslova u četvrtom (završnom) kolu treće sezone "Ananas-kupa". U ovoj fazi autori koji su imali više anagrama prijavljuju najviše 15 anagrama koji idu na zbirnu listu. Naravno, autori koji su imali manje od 15 anagrama mogu izraziti želju da smanje broj svojih anagrama u konkurenciji. Ako neko želi, može to da dojavi evidentičaru.

REBUSANJE (3440)

"FENIKS" (621)

"GLAS PODRINJA"

"Glas Podrinja" (Šabac) broj 3704, 25.10.2018.
Ovako izgleda enigmatska rubrika koju priprema Dragoslav Rosić.

ZRNCA (3403)

Sibilarka
Pročitaj naglas NIZOVE slova -
- i evo, DEKLAMACIJA nova!

Autor: Milan Žarkovački

REBUSNO REAGOVANJE

IZ NOVOG "FENIKSA"

Feniks 621, 25.10.2018.
(Preuzeto sa bloga Branislava Modrića)

ANAGRAMIRANJE (3413)

REBUSANJE (3439)

VIL ŠORC STONOTENISER

Stjepan Horvat šalje kratak video-zapis pod naslovom: "Will Shortz, master of puzzles and ping pong".
Pogledati: OVDE.

REČ PO RIJEČ (1985)

ČAUŠ

Piše: Ilija Ozdanovac

U ovom "mom" kutku Slavonije ravne (Otok, Privlaka, Komletinci, Nijemci)  nema svatova bez čauša. Tako je bilo odvajkada, tako jest sada i tako će biti...(riječi mi se pozlatile, sic!). svatova bez čauša nema, kao ni fiša bez ribe... Kako  bi značaj i funkcija čauša bio potpuno opisan, treba krenuti otpočetka. Momak lako nađe curu (ili ona njega), a kad ona (ili njeni) odluče i daju blagoslov, eto nam "mlade" i svatova. Gotovo sve dužnosti predstojećih svatova su unaprijed dodijeljene i podijeljene po rodbinsko - prijateljskom ključu, znaju se, naravno, mlada i mladoženja, diver, diveruša, kum i stari svat, kuvarice i konobari, pa preostaje odabir čauša. U moje doba, kada sam se ono već prvi i zadnji puta ženio, nepisano pravilo je bilo da čauš bude osoba iz susjedstva, poželjno malo starija, koja je nešto prijateljskije vezana uz obitelj mladoženje. U mojim svatovima je čauš bio znani Otočanin, komšija "Sajo" (ime i prezime iz opravdanih razloga nije navedeno), kom je, eto čauš bio moj dada!

U Privlaci, pak, običaj je da u svatovima čauš bude važan novopridošli član familije, odnosno zet, pa kad mi se šurja(k) ženio, čauš bijah ja (tako mlad i neiskusan, a nagovoriše me na tu počasnu titulu, čak mi je i laskalo). Predstava nije završila baš pohvalno, jer, eto, otelo se kontroli...

Međutim, u današnje doba, čauš je postao "profesionalac", odnosno osoba van kruga susjeda, familije ili prijatelja, a možda je tako i najbolje..

Čauš je, za vrijeme od kada se svatovi počnu okupljati u mladoženjinoj kući, stalno prisutan, a za tu priliku je i posebno opremljen i nakićen. Obuven u crne lakovane čižme, obučen u rajtozne, košulju, reklu, šokačka kapa, s fazanovim perom i  dukatima i  na glavi, (pokatkada i s dvije sušene crvene paprike, pokatkad mrkve - značenje tog detalja nisam "skužio") sa šokačkim otarkom i torbicom (onom cifranom, lovačkom) oko ramena, i obaveznom đebom i  čuturicom u rukama (il' polićem u torbici!).

Dužnosti čauša su bile, recimo, polusvečane ali vrlo ozbiljne i odgovorne, ovlašten je  da rukovodi i "ravna" svatovima, vodi računa o satnici i rasporedu, (da se ne kasni kod kuma ni na vinčanje), uvodi svatove u crkvu, po stolovima raspoređuje uzvanike, nazdravlja medenom rakijom, a najvažnije jest da bude dobro raspoložen, da zapjeva i zaigra, duhovitim doskočicama animira i oraspoložuje svatove, uglavnom, brine o vedrom ozračju za cijelo vrijeme svečanosti. I da svirači dugo ne side! Oko ponoći vodi nazdravu (darivanje mladenaca), kada obično počasti darodavca ugodnim , a još češće malo neugodnijim vrckavim komentarom. Jer, ne smije mu se to zamjeriti, a on koristi priliku da to kaže bez posljedica. Ta, on je ČAUŠ! O jednom je, ipak, morao voditi računa. Za svo vrijeme svatovanja, morao je ostati bar malo trijezniji od drugih svatova, kako bi opravdao ukazano mu povjerenje. Bilo je svatova kada je čaušima to uspijevalo, a nekad, baš i ne....Eto, recimo, ja... 

E sad, onaj najteži dio - čauš je, kad svi svatovi podlegnu raznoraznim čarima i blagodatima svatova, taj koji sa sviračima "zatvara" krug, i ponekad teška srca, ispraća ih kući. A i njemu zasigurno bude dosta. I veselja i rakije. A usput je izgubio (dobar) glas...

ČAUŠ (mada je u posljednje vrijeme, a i u nekim selima (Ivankovo, Mikanovci) uobičajen naziv ČAJO), po HER-u (pored ostalih tumačenja),  jest osoba koja vodi svatove i brine o redu i raspoloženju svatova. Riječ vuče porijeklo od turske riječi cavus. Zabilježena i na HJP-u!

Da bi se stekla puna slika pojma ČAUŠ, dovoljno je na svemrežje (Internet) upisati "Sve se čaje okupiše..." i pogledati jednu od višegodišnjih (unazad 20-ak godina ) priredbi posvećenih svim čajama svijeta,  koje se održavaju u Ivankovu. (https://www.youtube.com/watch?v=z5XX8UAvLig).