петак, 29. јун 2018.
четвртак, 28. јун 2018.
JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (143)
DAŠ, DRI, GO, JE, JE, KA,
ME, ME, RO, RO, VO, VO, ZI, ZI, ŽI, ŽI
Vodoravno i okomito / uspravno: 1. Stanje između budnosti i
sna, pospanost, sanjivost (mn., ijek.), 2. Ime deset naselja u Rusiji i
jednog na Krimu (ruski: Его́рово), 3. Naprava koja pokazuje veličinu ili visinu
nečega, npr. vodostaja (mn., ekav.), 4. Član treće po snazi političke
stranke u Hrvatskoj.
Autor: Jovan Nedić
REČ PO RIJEČ (1853)
ČUVARKUĆA
Piše:
Ilija Ozdanovac
Odmah
tamo, u našoj avliji, iza " litnje kujne", u ladu
starog orasa, od kada pamtim, bila je krušna peć. I služila nas
godinama....U jednom ćošku krova, prekrivenim "apatincem" i
debelim slojem mahovine (kod nas se govorilo maušine) bila je,
priljepljena za crijep, oveća, vazdazelena hrpa, meni nepoznata i čudna
oblika, bilja, djelomično viseći niz strehu, a kasnije mi (valjda kad su
vidjeli da je postala predmetom mog zanimanja, da već polako poimam
stvari i da ću zapamtiti), rekoše da je to čuvarkuća. Osim što me
je opčinjavala svojim crvenkastozelenim pravilno raspoređenim listovima, ostala
mi je u sjećanju i kao čudotvorni lijek. E sad, dali je to bila samo
autosugestija (što je manje vjerojatno ) ili je doista imala čudotvorna
svojstva...Kada me je boljelo uho, a u dječjem dobu to se često dešava(lo),
baka mi je, iz samo jedne ubrane latice, cijedila tekućinu u uho i bol i
neugodan osjećaj bi ubrzo minuo....
ČUVARKUĆA (lat
Sempervirum tectorum) - Sempervivum - uvijek živa - je višegodišnja biljka
iz porodice Crassulaceae, i danas se uzgaja kao ukrasna biljka,
mada, kao što napisah, ima i ljekovita svojstva. Od davnina se smatra da štiti
kuću od vatre i udara groma, vještica, vampira i ostalih zloduha, a sukladno
tom vjerovanju ( ili mitu) dobila je svoje latinsko ime tectorum (tectorum
lat: na krovu).
Razmnožava
se vegetativno putem izdanaka i vrlo je laka za "prenošenje" i
zahtjeva malo brige, jer priroda obavi sve. Bogata je antibakterijskim
tvarima i polisaharidima koji blagotvorno i ljekovito djeluju na imunosustav,
te jabučnom i mravljom kiselinom, raznim solima i još mnogo
čime.
Podugačku
plejadu bolesti, tegoba ili rana, za koje je čuvarkuća uvijek
dobrodošla lako je pronaći na svemrežju (Internetu).
Čuvarkuću
još nazivaju i gromovnom travom, gromovikom, vazdaživom, cmilićem, glavotoćom,
žednjakom, možekom, tresetom, ušnom, …
A
poslije oho-ho godina, kad je krušna peć oronula i doslovno, dala sve od sebe,
a krov se počeo urušavati, morala je biti srušena i uklonjena, a ja
mijenjao mjesto življenja, ponijeh sobom dva tri busenčića, koji dandanas žive
opet na krovu dvorišne zgrade, opet ispod stogodišnjeg oraha, a njeni
potomci , u posudama, krase prozorsku klupicu dnevne sobe, i gotovo svaki put
kad ih pogledam, sjetim se onih dana. Gledajući ih, napisah i ovo!
Fotografija koju je 16.05.2018. godine napravio Jovan Nedić u Beogradu. Objavljeno na FB uz pitanje: Zar u Beogradu nema slova Ć?среда, 27. јун 2018.
REČ PO RIJEČ (1852)
CUG
Piše: Ilija Ozdanovac
Još
jedan od općeprihvaćenih i odomaćenih germanizama, među svekolikim šokačkim
i drugim obitavajućim življem, u ovom dijelu bogomdane Panonske nizije je
CUG!
CUG o kom danas pišem je
zapravo vlak (voz), a lako je zaključiva veza sa njemačkom riječju (der)
ZUG, baš u tom značenju!
Dakle,
cug (vlak) je iz Brčke ili Vinkovaca, štrekom (prugom)
dolazio do štacije (željezničke stanice) u Otoku, a onda putničkim ili šinjobusom
dalje....Davno prije, sjećam se, prometovao je i ajziban, što je bio,
bar nešto malo brži vlak od ćire!
Pa
dok se negdje vlakalo (od vlak) i vozilo (od voz), u Slavoniji i šire, a
što je razvidno, se cugalo! Jer, kako drugačije shvatiti vožnju u cugu
nego cuganje! ovo je osobno
razmišljanje autora ovog teksta!!)
Danas
se za cug rijetko čuje kada je razgovor o vlakovima, ali zato imamo još
jedno zanimljivo značenje iste riječi! Naime, cug se koristi u prilikama
kada imamo posebno sposobnih (i nadarenih) ljudi koji mogu dobro
potegnuti iz boce, pa onda za njih kažemo "da imaju dobar cug".
Oni kao takvi, često cugaju, a znaju se često i nacugati, a često će
sve ispijati "iz cuga", odnosno u jednom potezu, naiskap!
I
dandanas, dobro raspoloženo društvo odlazi "na cugu", a znamo
da neće (ni na kraj pameti im) putovati vlakom!
E
sad, ako znamo da je cug, čitajući odostraga, guc (a što je,
dakako od: gutati, gutljaj) lako je
shvatljiva obostrana međusobna veza, pa se ne treba čuditi kako neko kaže:
"Ajd' navrati na cugu, pa ćemo gucnuti po dva tri cuga
iz polića".
Postoji
i treći cug, a to je regulator protoka na peći. Ako se otvori cug,
peć će zasiktati, jer smo, otvorivši ga, napravili promaju, propuh (odatle
i durchcug)....
U
“Rječniku stranih riječi” B.Klaića pored ovih tumačenja riječi cug,
nalazimo još i to da je cug i omanja vojna formacija u nekadašnjoj
austro-ugarskoj vojsci ( pa od toga i cuksfirer). Pored toga
navodi se da je cug i potez u šahu, a kada se izgovori: iz cuga,
smatra se učinjenim odjedanput, otprve!
уторак, 26. јун 2018.
Пријавите се на:
Постови (Atom)


































