REČ PO RIJEČ (1451)

Piše: Radoja Racanović

KOVRTANJ

Kovrtanj je okrugli hljeb sa rupom u sredini koji se mijesi za Mali Božić.

U skoro svim srpskim krajevima običaj je da se za Mali Božić ili Vasiljevdan, koji svagda pada 1/14. januara, sprema poseban kolač. U različitim krajevima on se različito naziva, različitog je oblika i priprema se na različite načine. Po Sv. Vasiliju taj se kolač naziva vasilica, vasiljica ili vasuljica, a ostali zabilježeni nazivi su: baranica, boranica, bosilica, volar, gruvanica, masaonica, maslenica, mečki povojnica, papuljica, poparenica...

Međutim, samo kovrtanj ima oblik kruga šupljeg u sredini, a taj oblik i taj naziv karakterističan je za moju Bosansku Krajinu i skoro cijeli dinarski, a djelimično i panonsko-pridunavski areal, uključujući Srem te dijelove zapadne i jugozapadne Srbije. Tačnije rečeno, na navednom području široko je poznata ova riječ, iako nije navedena ni u RMS niti na HJP, a nekada se isključivo upotrebljavala „za odredjenu vrstu kruha, i to u vezi sa božićnim i novogodišnjim običajima kada su se obredno-magijske radnje poduzimale u svrhu da naredna godina bude rodna i izobilna“. To znači da su u sklopu pomenutih običaja i katolici sa navedenog prostora spremali kovrtanj. Hrvatska Wikipedija navodi da je božićni kolač (božićnica) bio „okrugao s rupom u sredini s raznim ukrasima po sebi“. Drugi izvori potvrđuju da su, između ostalih, česnica i kovrtanj narodni nazivi za božićni kruh kod katolika.

U Hrvatskoj je posebno poznat i promovisan kao dio tradicije toga kraja bilogorski kovrtanj. To je kolač u obliku kruga, srca, lire ili grčkog slova omega, koji se peče za svečane prilike i prigode, uključujući Božić i Uskrs. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske žene za Uskrs peku „vuzmene“ pletenice. Duguljaste zovu štruce ili kite, a okrugle kovrtanj, vrtanj ili vertanj. Kovrtanj mora imati "lepo prelo" (rupu u sredini). Riječ vrtanj upotrebljavaju Hrvati u Gradišću (Austrija) za svadbeni kolač „savit u kolo“. Zanimljivo je da se tako (vrtanj) u Beloj Krajini (Slovenija) zvao kolač koji je u toku vjenčanja visio iznad mlade. Inače, hljeb takvog oblika poznat je i u ostalim dijelovima Slovenije pod imenom vrtanek (vrtanik). U rječnicima JAZU, SANU i nekim drugim izvorima opisuje se i kovrtanj u funkciji svadbenog kolača, a navodi se i riječ vrtanjić u istom značenju.

Nazivi kovrtanj i vrtanj povezani su sa značenjem glagola vrtjeti (= okretati) i radnjom magijskog vrćenja u krug koja ima „arhaični mitološki smisao početka blagostanja, novog roda i poroda“, a koja je i dan-danas uključena u religijske obrede i mnogobrojne svadbene i druge običaje kod svih slovenskih naroda.

Množina od kovrtanj je, zavisno od načina na koji se akcentuje ova riječ, kovrtanji i kovrtnji (kovrtnjevi). Množina od vrtanj je vrtanji.