BIBLIOGRAFIJE ČASOPISA
Piše: Stjepan Horvat
Kada sam se počeo zanimati za zagonetke, nisam imao pojma u što se
upuštam i kako će se to odraziti na moj život. Bilo je to početkom šezdesetih
godina prošlog stoljeća, vrijeme kad i nije bilo previše enigmatske literature
(Džepna križaljka, Rebus, Enigma, Mala
ukrštenica, Razonoda miliona, a bljesnuli su Problem i Sfinga što ih
je pripremao Zlatko Stipaničić), a
da ne govorimo o tome kako je teško bilo doći do nekog korisnog priručnika (Mavro Špicer: Leksikon za sastavljače i odgonetače zagonetaka, Vladimir Vrđuka: Priručnik za sastavljanje i rješavanje zagonetaka, Josip Budisavljević: Tumač zagonetaka, Šime Fučić: Zagonetke za
mlađe).
Zagonetači koji su se
okupili oko Enigmatskog udruženja
Bjelovar bili su oduševljeni brojnim novim aktivnostima i rado su se
odazivali na akcije koje su trebale pridonijeti novim saznanjima o zagonetkama
i njihovim autorima, posebice iz vremena između dva svjetska rata. Prilikom
učlanjenja u EUB svaki član je dostavljao ispunjenu pristupnicu s osnovnim
podacima i jednu manju fotografiju. Sve se to godinama čuvalo i stvaralo bogatu
zagonetačku riznicu. Kada smo pokrenuli akciju pripreme prvog leksikona
zagonetača, to je bila osnova od koje se počinjalo. Tako smo mnogo toga znali o
generaciji koja je stvarala desetak godina prije EUB i o novim naraštajima, ali
vrlo malo smo znali o autorima koji su stvarali od početka dvadesetog stoljeća
do kraja Drugog svjetskog rata.
Slavko Peleh pripremio je prvu Bibliografiju enigmatike (1978.), u
kojoj su prikazani svi podaci o društvima, klubovima, časopisima i člancima
vezanim uz zagonetaštvo do 1978. godine. U ono vrijeme bila je to knjiga koja
je uputila mnoge na nova istraživanja i pokazala gdje su sve bile objavljivane
zagonetke. O autorima zagonetaka malo se znalo, sporadično se pisalo o nekim
njihovim obljetnicama i o onima koji su se duže i svestranije zadržali u
zagonetaštvu. No bilo je na stotine drugih o kojima se malo znalo, a koji su
zavrijedili biti spomenuti u nekom enigmatskom leksikonu. Kako bi se otkrili
novi podaci počeo je rad na obradi pojedinih časopisa u kojima su bile rubrike
sa zagonetkama, pa je tako 1982. godine izdana Bibliografija Sfinge Rebusa, koju je pripremio Slavko Peleh. Tu se našlo stotine novih imena, a i podaci o već
poznatim autorima mogli su se značajnije dopunjavati.
Zagonetačko društvo
„Čvor“ imalo je sreću što se u njen rad uključio enigmatski zanesenjak Franjo Tušek, koji će godinama
(p)ostati glavni enigmatski bibliograf. Tušek je u dogovoru s uredništvom (a
sve je to financiralo društvo!) prosjedio sate i sate u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kopirajući tisuće stranica sa zagonetkama iz
raznih časopisa (velik dio je sačuvan). Pored toga što je pripremao rukopise za
enigmatske rječnike, pripremio je niz rukopisa bibliografija zagonetačkih
rubrika, a „Čvor“ ih je počeo objavljivati prema tadašnjim financijskim
mogućnostima. Bibliografija zagonetačke
rubrike „Mladosti“ tiskana je 1984. godine, godinu dana kasnije pojavila se
manja Bibliografija zagonetačke rubrike
„Nevena“, a 1986. tiskana je i Bibliografija
zagonetačke rubrike „Pobratima“.
Franjo Tušek bio je neumoran u
svom radu pa je do 1991. godine, kada je misteriozno nestao (nismo znali
desetak godina ništa o njemu), ostavio je u uredništvu još desetak rukopisa,
koji stjecajem okolnosti nisu ugledali svjetlo dana. Samo ću kratko navesti da
se radi o bibliografijama časopisa sa zagonetačkim rubrikama: Pučki prijatelj, Dom i svijet, Dobro dete,
Pariška moda, Krijes, Dečji list, Mala mladost, Dječje novine, Hrvatska lipa,
Mali Istranin i dr. To je više od tisuću ispisanih kartica, koje sam
izvukao iz prašine, pa ako mi zdravlje dopusti i podrži me današnji „Čvor“
možda otisnem poneku novu knjigu.
Kao zanimljivost mogu navesti da je Franjo Tušek pripremio i Bibliografiju „Čvora“ – „Čvor Razbibrige“.
Ne znam kako bih to tiskao jer rukopis ima sam za sebe gotovo tisuću novinarski
kartica. Možda u dijelovima…
8 коментара:
Mislim i apeliram da prva bibliografija koja će biti objavljena bude
Bibliografiju „Čvora“ – „Čvor Razbibrige“, pa makar u dijelovima.
stjena
Čestitka Štefu na 50 nastavku ovog zanimljivog serijala. Čestitka ide i na adresu Jovana Nedića koji uređuje ovu rubriku.
Sve do ovog Horvatovog članka nisam znao da je Tušek završio bibliografiju "Čvora" - "Čvor-razbibrige". Slažen se s Najmanovim apelom. Svima bi nam takva bibliografija mnogo značila, pogotovo ako bi bila (i) u elektronskom obliku pogodnom za pretraživanje.
Štef se ne izjašnjava !?
stjena
Bibliografija ČR je samo prvi dio povijesti. Čudno je kako nitko ne kaže da se naprave i druge bibliografije listova koji više ne izlaze, pa makar one imale dvije-tri stranice. Naravno nas zanima samo kako smo mi stvarali, a što je bilo prije nema interesa.
Trebalo bi mi bar trideset radnih dana da unesem sve u word pa da mogu nešto s tim napraviti. Možda bi nam Belirac kao informatičar mogao pripremiti neki program u koji bi poslužio kao standard za izradu i drugih bibliografija, pa da se može po njemu pretraživati. Bio bi to veliki napredak za sve koji imalo istražuju ono što je bilo i tko je sve sastavljao zagonetke.
U četvrtak dolazi nam nova tiskarska "igračka"... Pripremi ti to - pa da ima što ta mašina raditi :)
Može li ta "igračka" i napisati tekst?
ne može napisati tekst... ali ga može "umnožiti" :)
Постави коментар