"Neka razmišljanja o organiziranju zagonetača"
Piše: Stjepan Horvat
Već kod osnivanja Enigmatskog udruženja Bjelovar u programu rada navedeno je okupljanje zagonetača kao jedan od važnih zadataka. Tada nisam ni bio svjestan da će to postati toliko važna stvar u našem radu koja će kasnije biti isticana u mnogim napisima, susretima i razgovorima. Već godinu dana kasnije (1969.) uspjeli smo organizirati prvo okupljanje zagonetača Jugoslavije u Vinkovcima (uz pomoć vinkovačkih zagonetača i u okviru Vinkovačkih jeseni), pa je to postalo obvezno godišnje druženje svih zagonetača bivše države...
Kako se širio enigmatski pokret, tako je počelo osnivanje manjih društava, klubova, sekcija ili udruženja po brojnim drugim mjestima, a EUB je tu odigrao značajnu ulogu, pomažući takve inicijative, prije svega svojih članova. Tako su nastali prvi ogranci EUB, koji su kasnije postali i samostalna društva. Sjetimo se samo Benika, Vazaka, ZAD-a, EKS-a…
Nakon toga krenule su ideje o okupljanju klubova u saveze, republičke prije svega, a potom u Zagonetački savez Jugoslavije. Bilo je različitih rasprava, prijedloga i sugestija kako to napraviti i što bi bilo značajno u radu takvih organizacija. Ovdje moram reći i to da je po tadašnjoj zakonskoj proceduri bilo potrebno najmanje deset osnivača da se moglo osnovati kakvo udruženje, a da su trebala postojati najmanje tri kluba ili društva da bi se morao osnovati republički savez, a za osnivanje ZSJ (ESJ) bila su potrebna tri republička saveza.
Član EU Čvora Rade Jovanović uputio je pismo (čiji je sažetak objavljen u Zagonetaču br. 219 od 29. ožujka 1980.) u kojemu je iznio ideju da „bjelovarsko Enigmatsko udruženje Čvor bude inicijator skupa na kome bi se sastali predstavnici svih izdavača enigmatskih listova i klubova i dogovorili se o osnivanju Zagonetačkog saveza Jugoslavije. Naravno, na delegatskom principu, odnosno osnivanjem najprije republičkih i pokrajinskih saveza“. Svi su vjerovali da EUČ ima najviše snage, ljudi koji su se dokazali kao organizatori, a valjda i novaca, jer valjalo je putovati, umnažati materijale, pisati, telefonirati…
U to vrijeme član Predsjedništva EU Čvora bio je i Zvonimir Turek (1927-2013), geodet i direktor Katastarskog ureda u Koprivnici. Zvonko je bio aktivan, uspješan sastavljač zagonetaka, ali pružao je pomoć i u drugim enigmatskim aktivnostima matičnog društva. Početkom svibnja 1980. godine uputio je društvu svoj prijedlog koji je naslovio Neka razmišljanja o organiziranju zagonetača. Nakon rasprave na Poslovnom odboru EUČ, većina sugestija je prihvaćena pa je redigirani prilog objavljen u Zagonetaču br. 224 (7. lipnja 1980.). Ovdje donosimo originalni prilog Zvonimira Tureka.
Нема коментара:
Постави коментар