ACTA AENIGMATICA (220)

Priprema sjednice Savjeta EU Čvor od 29. X. 1978.

Piše: Stjepan Horvat

U 1978. godini predsjednik Savjeta Enigmatskog udruženja Čvor bio je Miroslav Šantek, zagonetački velemajstor iz Duge Rese. Savjet je bio najvažnije tijelo koje je praktički svojim odlukama upravljao radom udruženja između dvije skupštine, pa se posebna pažnja posvećivala njegovom radu. Kao tajnik društva i direktor Radne zajednice Čvora bio sam upleten u sva zbivanja u tadašnjem društvu, a organizacijski sam radio na pripremi sastanaka radnih tijela društva i kreiranju cjelokupne politike razvoja društva.

Za 29. listopada 1978. godine dogovoren je redoviti sastanak Savjeta EUČ, za koji sam pripremio prateće materijale u skladu s predviđenim dnevnim redom. Očekivalo se da će članovi Savjeta EUČ raspravljati o devet točaka bitnih za dalji razvoj društva, kao što su: priprema Godišnje skupštine EUČ, Razvojni program društva do 1985. godine, suradnji s drugim enigmatskim izdavačima, priprema Plana aktivnosti za 1979. godinu i o brojnim investicijskim odlukama kojima se trebao unaprijediti rad Radne zajednice, a time i ukupno djelovanje EUČ.

Pored poziva za sjednicu, svim članovima upućen je i prilog od tri stranice opširnog obrazloženja po pojedinim točkama, kako bi članovi Savjeta EUČ bili pobliže informirani o planovima i akcijama u društvu. Očekivalo se da će se na osnovu takvih informacija moći aktivnije uključiti u rasprave i svojim djelovanjem pomoći u realizaciji zacrtanih programa. Moram dodati i to da je tada Upravni odbor EUČ utvrdio ove točke za raspravu, a i članovi UO su trebali nazočiti sjednici Savjeta EUČ.

U prilogu je preslika tog obrazloženja, iz koje će pažljiviji čitalac moći steći dojam što i kako je djelovao EU Čvor na području hrvatske, a posebice jugoslavenske enigmatike. Nije tu pitanje samo autorske suradnje, već na desetke drugih pitanja koja je trebalo rješavati da bi autorska enigmatika imala osiguran prostor za publiciranje svojih umotvora putem enigmatskih časopisa. U tim godinama EUČ je praktički postao malo poduzeće (danas bismo rekli tvrtka), ali nastojalo se uvijek izbjeći upravo to zatvaranje inicijative članova društva, jer novi zakoni o radu i samoupravljanju upravo su tome pridonosili. Kako je oko široke djelatnosti društva bilo angažirano gotovo desetak stalno zaposlenih radnika, i oni su nastojali ostvariti što veća radnička prava, pa i to da preuzmu upravljanje cijelim društvom. Većina članova tadašnjeg Enigmatskog udruženja Čvor vidjela je samo časopise koje je društvo izdavalo, sudjelovala na natjecanjima i godišnjem okupljanju, ali malo su znali koliko je potrebno vremena, rada i napora da se to sve održava i priprema na zadovoljstvo sviju.