Vrlo zanimljiva križaljkaška varijacija, na malom formatu veliki izazov i za autora i za rješavača, nije slučajno tu ovo DOKAŽITE SE.
Ovaj rad odlikuje super bijela mreža, visok PDR, mali broj crnih polja... čestitke za to. Naravno, sad ide ono ALI - uspravni pojmovi bi, u ovakvoj vrsti križaljke, trebali biti super poznati i, poželjno, zanimljivi, svježi i sl. Od kvaliteta okomitih riječi ovisi užitak rješavača, a od njegovog užitka, vjerujem, ovisi ocjena uspješnosti autora i urednika. Rad je izuzetno uspio, no možda ova križaljkaška podvrsta nije najprimjereniji izbor. Radove koji naginju ka rekorderstvu (i najčešće imaju značajan postotak manje poznatih pojmova) bi rješavačima trebalo nuditi u obliku mazične/razmještajne križaljke. Lako ću se složiti da je ovaj rad negdje na prelazu (sadržaj je dovoljno dobar), eto, potaknut ovim objavljivanjem javih se sa generalnim razmišljanjima o različitim kriterijima za različite križaljkaške podvrste.
Hoću da kažem nešto o tim izvedenim imenicama tipa etiviranost.
Naravno, i ja katkad dolazim u (ne)priliku da mi se -nost bolje uklapa nego -ti ili -nje, ali vrlo sam oprezan jer - iako je sve teoretski moguće - u praksi nije baš sve upotrebljivo. Neki orijentir je: tamo gde trpni glagolski pridev zvuči prirodno i svakidašnje, i pri tom ima široku primenu, još bolje: i preneseno značenje, npr. načet ili okrnjen, sasvim je opravdano derivirati imenicu (načetost ili okrnjenost). Međutim... najveći broj glagola ne zvuči dobro nakon prevođenja u imenicu. Sastavljački zanat je takav da se za konverziju najčešće "javljaju" neki prosti, monotoni gl., te sam više puta u tuđim sastavima sretao npr. ROTIRANOST (otprilike u rangu sa etivirinošću). To ne valja jer malo koji nesvršeni glagol tog tipa ima logičan imenički derivat (možda malo bolje zvuči izrotiranost). Ili, ajde da izvedemo imenice od nekih učestalih stranih glagola: ATAKOVANOST (atakiranost), ANIMIRANOST, ADIRANOST, AGITIRANOST, ANULIRANOST, ASANIRANOST, IMITIRANOST, IRITIRANOST, INICIRANOST, EMITIRANOST... Jel to sve zvuči jednako? Ne, polovina je nemoguća. Može animiranost, agitiranost (zanimljivo je da se ne koristi agitovanost, jer je u medicinsku praksu ušlo samo ovo prvo), anuliranost, iritiranost (i iziritiranost), eventualno iniciranost. Ostalo njet. Kad su domaći glagoli u pitanju, da odmah suzimo izbor na svršene i da probamo sa (random): kuvati, baciti, duvati, tresti, kaliti, piti. Dobijamo: KUVANOST, BAČENOST, DUVANOST, TREŠENOST, KALJENOST, PIJENOST. Tu ništa ne valja, ali se od svih njih mogu naprati pristojne varijante uz pomoć prefiksa: PREKUVANOST, UKUVANOST, ODBAČENOST, NADUVANOST (iz nepoznatog razloga, preneseno zančenje je pripalo varijanti sa E: naduvenost), PREKALJENOST, OPIJENOST. I čisto da znate: o ovoj temi bukvalno nigde ne možete pronaći ni reč.
7 коментара:
Uf!
AKADEM
NORITI
IMALIN
TPK-VI
ALANIS
LENART
IT-DAR
ZIMINA
ARAMON
NAPAST
ANAKTI
Dobro kompletiran uradak.
Vrlo zanimljiva križaljkaška varijacija, na malom formatu veliki izazov i za autora i za rješavača, nije slučajno tu ovo DOKAŽITE SE.
Ovaj rad odlikuje super bijela mreža, visok PDR, mali broj crnih polja... čestitke za to. Naravno, sad ide ono ALI - uspravni pojmovi bi, u ovakvoj vrsti križaljke, trebali biti super poznati i, poželjno, zanimljivi, svježi i sl. Od kvaliteta okomitih riječi ovisi užitak rješavača, a od njegovog užitka, vjerujem, ovisi ocjena uspješnosti autora i urednika. Rad je izuzetno uspio, no možda ova križaljkaška podvrsta nije najprimjereniji izbor. Radove koji naginju ka rekorderstvu (i najčešće imaju značajan postotak manje poznatih pojmova) bi rješavačima trebalo nuditi u obliku mazične/razmještajne križaljke. Lako ću se složiti da je ovaj rad negdje na prelazu (sadržaj je dovoljno dobar), eto, potaknut ovim objavljivanjem javih se sa generalnim razmišljanjima o različitim kriterijima za različite križaljkaške podvrste.
Ovako se bolje vidi okomito rješenje.
A K A D E M
N O R I- T I
I- M A L -I N
T P K █ V I
A L A N -I S
L E N A R T
I- T █ D A R
Z I- M I- N A
A R AM O N
N A P A S T
A N A K T -I
Ja bih radije okomito ubacio riječ EKIPIRANOST, a vodoravno imao NORIKI (umjesto NORITI).
Hoću da kažem nešto o tim izvedenim imenicama tipa etiviranost.
Naravno, i ja katkad dolazim u (ne)priliku da mi se -nost bolje uklapa nego -ti ili -nje, ali vrlo sam oprezan jer - iako je sve teoretski moguće - u praksi nije baš sve upotrebljivo.
Neki orijentir je: tamo gde trpni glagolski pridev zvuči prirodno i svakidašnje, i pri tom ima široku primenu, još bolje: i preneseno značenje, npr. načet ili okrnjen, sasvim je opravdano derivirati imenicu (načetost ili okrnjenost).
Međutim... najveći broj glagola ne zvuči dobro nakon prevođenja u imenicu. Sastavljački zanat je takav da se za konverziju najčešće "javljaju" neki prosti, monotoni gl., te sam više puta u tuđim sastavima sretao npr. ROTIRANOST (otprilike u rangu sa etivirinošću). To ne valja jer malo koji nesvršeni glagol tog tipa ima logičan imenički derivat (možda malo bolje zvuči izrotiranost). Ili, ajde da izvedemo imenice od nekih učestalih stranih glagola: ATAKOVANOST (atakiranost), ANIMIRANOST, ADIRANOST, AGITIRANOST, ANULIRANOST, ASANIRANOST, IMITIRANOST, IRITIRANOST, INICIRANOST, EMITIRANOST... Jel to sve zvuči jednako? Ne, polovina je nemoguća. Može animiranost, agitiranost (zanimljivo je da se ne koristi agitovanost, jer je u medicinsku praksu ušlo samo ovo prvo), anuliranost, iritiranost (i iziritiranost), eventualno iniciranost. Ostalo njet.
Kad su domaći glagoli u pitanju, da odmah suzimo izbor na svršene i da probamo sa (random): kuvati, baciti, duvati, tresti, kaliti, piti. Dobijamo: KUVANOST, BAČENOST, DUVANOST, TREŠENOST, KALJENOST, PIJENOST. Tu ništa ne valja, ali se od svih njih mogu naprati pristojne varijante uz pomoć prefiksa: PREKUVANOST, UKUVANOST, ODBAČENOST, NADUVANOST (iz nepoznatog razloga, preneseno zančenje je pripalo varijanti sa E: naduvenost), PREKALJENOST, OPIJENOST.
I čisto da znate: o ovoj temi bukvalno nigde ne možete pronaći ni reč.
Zapravo, tresenost, ne trešenost. Im. POTRESENOST.
Постави коментар