Prilog: Vladimir Šarić
субота, 8. новембар 2025.
.jpg)
.png)
.jpg)
REČ PO RIJEČ (2477)
ŽLEZDAČA
ŽLEZDASTI ZVONČIĆ
Žlezdača ili žlezdasti zvončić (lat. Adenophora liliifolia) je zeljasta vrsta koja pripada familiji Campanulaceae. Rod Adenophora obuhvata 64 vrste koje su uglavnom rasprostranjene u istočnoj i jugoistočnoj Aziji sa centrom diverziteta u južnoj Kini. Ova vrsta je tercijarni relikt i jedini je predstavnik roda koji raste u centralnoj Evropi. Žlezdača je višegodišnja biljka sa debelim i vretenastim korenom. Stablo je uspravno, slabo razgranato, sa uzdužnim brazdama, visine do 100 cm. Sa stabla polaze listovi, u osnovi stabla su na dugim drškama, srcasto okruglasti, pri cvetanju često osušeni. Donji listovi su eliptični, dok gornji linearni, sedeći. Cvetovi su viseći i nalaze se na kratkim drškama. Cvetovi obrazuju cvast koja je metlica ili rastersit grozd. Čašični zupci dosta kratki, blago testerasto nazubljeni. Krunica je zvonasta, svetloplava i mirišljava. U cvetu se nalazi 5 prašnika i tučak čiji je stubić dva puta duži od krunice. Cveta tokom jula i avgusta, a oprašuje se entemofilijom. Plod je jajasta, izbrazdana čahura koja se otvara sa tri pore pri osnovi. Vrsta se razmnožava pomoću semena ili vegetativno rizomima. Areal žlezdače obuhvata evropski kontinet i zapadnu Aziju. Na Balkanskom poluostrvu vrsta raste u zaadnom delu na malom broju lokaliteta u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. U državama centralne Evrope, ova vrsta takođe raste na malom broju lokaliteta, a primećen je trend smanjenja broja populacija, kao i broja jedinki u populacijama. Na teritoriji Republike Srbije je proglašena strogo zaštićenom vrstom Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije, ali i Crvenim knjigama drugih država. Antropogeni faktor predstavlja glavni faktor koji negativno utiče na ovu vrstu, pogotovo na iščezavanje utiče zagađenje reka hemijskim materijama i čvrstim otpadom. (Vikipedija)
петак, 7. новембар 2025.
TAJNA VEZA - KAKO I ZAŠTO
Piše: Nikola Šantić
Tajna veza je zagonetka u kojoj 16 pojmova treba podijeliti u 4 grupe po 4 pojma, tako da pojmovi unutar svake grupe imaju nešto zajedničko.
Primjer
Rješenje:
KIVI, EMU, DODO, KAZUAR: Ptice neletačice
UNO, SEDMICE, BELA, ŠNAPS: Kartaške igre
BANANA, TRICA, HOROK, POLAGANJE: Potezi u košarci
JABUKA, KRILA, ORKESTAR, DUGME: Bendovi bez boje (Crvena jabuka, Srebrna krila, Plavi orkestar, Bijelo dugme)
Što čini ovu zagonetku zanimljivom?
Zabavno
je pronaći sličnosti između naizgled potpuno različitih stvari. Ovo je
postavka mnogih dosjetki i šala (“Što je zajedničko lažljivcu i lopovu?
Obojica će imati saborsku mirovinu”). Kroz Tajnu vezu, dajemo rješavaču
priliku da sudjeluje u toj šali.
Zabavno je i
pronalaziti različita značenja koje jedan pojam može imati. Od rješavača
se traži da razmišlja “u širinu”, interpretirajući pojam na što više
načina. Je li LIST dio biljke, dio noge, riba, ili časopis?
Kako se sastavlja?
Kao i svaka druga zagonetka, dobra Tajna veza je izazovna, ali ne i frustrirajuća.
“Izazovna” znači da grupe ne smiju biti očite. Npr. ovo je validno postavljen zadatak, ali nije pretjerano zanimljiv.
Jedna stvar koja čini zagonetku izazovnijom su lažne grupe,
kao JABUKA, BANANA i KIVI u prvom primjeru. To je često i početna točka
za sastavljača - odabrati lažnu grupu, i probati iz nje razgranati
prave grupe.
Treba paziti na veličinu lažne
grupe. Ako sadrži samo 3 pojma, rješavaču će brzo postati jasno da to
nije prava grupa, te će tražiti druge veze. Ako sadrži 4+ pojmova,
rješavač će smatrati grupu riješenom, i onda ostatak zadatka neće moći
riješiti - izbjegavaj takve grupe.
(Ovo
vrijedi za Tajne veze na papiru. Ako je u pitanju interaktivna
zagonetka, npr. web stranica ili aplikacija, rješavač će za odabranu
grupu odmah dobiti povratnu informaciju je li u pitanju grupa ili ne. U
tom slučaju, frustracija oko krive pretpostavke je manja)
Moguće
je imati i ispravne grupe u koje se može svrstati 5+ pojmova iz mreže.
Ovo je korektno jer će i rješavač postati svjestan toga, pa će tražiti
koje pojmove viška može iskoristiti u nekoj drugoj grupi.
Neizbježno, sastavljač će doći na ideju da napravi zadatak u kojem svi pojmovi pripadaju istoj kategoriji, npr.
Ovakvi zadaci mogu biti zabavni, ali i obeshrabrujući (pogotovo u papirnatom obliku). Sastavljaj pažljivo i odgovorno.
Drugi način za učiniti zagonetku izazovnijom su kreativne poveznice. Poveznice su srž ove zagonetke, i ono što će rješavač najviše upamtiti nakon što je riješi.
Pojmovi
ne moraju isključivo biti povezani time što pripadaju istoj kategoriji
(ptice, kartaške igre, bendovi). Poveznica može biti i:
- zajednička karakteristika: TREŠNJE, VATROGASNI APARAT, STOP, RUBIN (predmeti crvene boje)
- glagol radnje: POGLED, PRSLUK, PUŠKA, VODENJAK (stvari koje pucaju)
- pridjev koji može ići ispred: OKO, KOŽA, ŽIVOT, OTOK (goli ____)
Poveznica ne mora koristiti značenje pojma, nego samo njegova slova. Npr:
- STRAH, JASEN, PILA, ZEBRA su anagrami drveća.
- KOSTUR, MOZAMBIK, BARJAK, PASTELE završavaju na govedo.
- ONAKO, INA, RAK, KRAJINA su države bez prvog slova.
Pažljivo
biraj poveznice. One moraju biti dovoljno specifične da rješavač zna
kad ih je otkrio. Ako je poveznica preopćenita, npr. “riječi koje
počinju na S”, rješavač će se s pravom zapitati, a zašto ne bi bilo
“riječi koje završavaju na A”?
Ako poveznica
zahtjeva slovne transformacije - neka transformacija bude jednostavna.
Nemoj kombinirati više transformacija (npr. STIL je grad ako mu se doda
slovo i anagramira), jer se onda svaki pojam može pretvoriti u bilo što.
Izbjegavaj
koristiti istu vrste poveznice dvaput (npr. dvije grupe kojima se
dodaje pridjev). Kad rješavač otkrije poveznicu, želimo mu reći “Bravo, a
sad savladaj idući izazov”, a ne “Bravo, a sad ponovi isti trik”.
Poveznicu
koja ne koristi značenje pojma nego samo slova koristi najviše jednom
(idealno nijednom) po zadatku. Ne želimo da se rješavanje pretvori u
anagramiranje i traženje učahurenih riječi, jer to nije poanta Tajne
veze. Poanta je traženje zanimljivih odnosa između pojmova.
Konačno,
razmisli tko će i kako rješavati tvoj zadatak. Rješava li ga pojedinac
ili grupa? Susreće li se rješavač prvi put s ovim tipom zagonetke ili je
prekaljeni enigmat? Je li zadatak tiskan u časopisu, ili je u
aplikaciji koja instantno prepoznaje točan odgovor? Sve navedeno uzmi u
obzir dok odlučuješ hoćeš li uvrstiti opskurniji pojam ili složeniju
poveznicu.
Čekaj, jesu li ovo samo asocijacije s pomiješanim pojmovima?
Zapravo - nisu. Postoji bitna razlika između asocijacija i Tajne veze.
Kod asocijacije, 4 zadana pojma su na neki način povezana s traženim rješenjem.
Npr. asocijacija može glasiti:
JUTRO, TRAVA, OBROK, ENGLESKI.
Rješenje asocijacije je DORUČAK. Pritom je svaki zadani pojam na različit način povezan s DORUČKOM.
JUTRO - Doručak se jede u JUTRO.
TRAVA - “Doručak na TRAVI” je poznata slika.
OBROK - Doručak je vrsta OBROKA.
ENGLESKI - Specifična vrsta doručka je ENGLESKI doručak.
Za razliku od asocijacija, u Tajnoj vezi su 4 grupirana pojma povezana međusobno, tj. sva 4 pojma imaju nešto zajedničko.
KIVI - je ptica neletačica
EMU - je ptica neletačica
DODO - je ptica neletačica
KAZUAR - je ptica neletačica
Pojmovi (JUTRO, TRAVA, OBROK, ENGLESKI) ne bi činili dobru grupu u Tajnoj vezi, jer nemaju zajedničku karakteristiku.
Zašto je ovo bitno?
Zato
što sastavljač treba omogućiti rješavaču da bude (relativno) siguran
kada pronađe grupu. Ako se dopusti da je poveznica grupe asocijativna,
bilo koja 4 pojma se mogu natjerati u grupu. Npr. grupa onda može biti:
TRICA,
SEDMICE, UNO, POLAGANJE - TRICA je ocjena, SEDMICE su ocjene u
njemačkoj, UNO je ocjena u italiji, POLAGANJE može biti polaganje ispita
na kojem dobiješ ocjenu.
Ili možemo ispričati priču:
BELA Bartok je skladatelj za ORKESTRE koji dolazi iz Mađarske, gdje se uzgajaju JABUKE i igraju SEDMICE.
Ovo je možda dobra vježba za kreativno pisanje, ali nije poanta ove zagonetke.
Poanta
je rješavaču omogućiti “aha-moment” u pronalasku poveznice između
pojmova. Ako bilo kakva asocijacija može biti poveznica, rješavanje
postaje nagađanje na koju je asocijaciju sastavljač mislio.
Za kraj
Zgodna
stvar s Tajnom Vezom je: dok pokušavaš riješiti zadatak, past će ti na
pamet barem nekoliko poveznica koje nisu rješenje, ali od kojih se mogu
napraviti novi zadaci. Broj Tajnih Veza se tako eksponencijalno
povećava, sve dok ne istisnu ostale enigmatske oblike i postanu jedina
zagonetka u svemiru.
.jpg)
REČ PO RIJEČ (2476)
ESKI SARAJ
Eski Saraj ( „Stara palata“ na turskom) bio je raskošan objekat u Carigradu tokom perioda osmanske vladavine, i prva takva palata izgrađena u gradu nakon osvajanja Carigrada 1453. Nalazila se u četvrti Bejazit u okrugu Fatih, u oblasti u kojoj se sada nalazi glavni kampus Istanbulskog univerziteta, između džamije Sulejmanije i džamije Bajazita II. Izgradnja palate je počela ubrzo nakon osvajanja 1453. godine, a završena je 1458. godine. Iako su istoričari tog perioda poput Duke i Kritovula sa Imbrosa tvrdili da je izgradnja završena 1455. opšte mišljenje je da su do tada razni delovi kao što su harem i vila bili završeni, ali da je izgradnja u potpunosti završena tek 1458. godine.
Evlija Čelebija je u svom Putopisu naveo da je gradnja palate počela 1454. godine na mestu stare crkve i da je palata bila okružena čvrstim pravougaonim zidom prekrivenim plavim olovom, čiji je obim iznosio 12.000 aršina, što je približno 9 km. Kasnije tokom svoje vladavine, Mehmed II je počeo da gradi Topkapi palatu, a kada je palata završena 1478. godine, nastanio se u njoj. Iako je sultan živeo u Topkapi palati, nastavio je da posećuje harem u Eski Saraju određenim danima u nedelji. U narednim godinama, palata i njeno zemljište pretrpeli su brojne promene. Početkom 1500-ih, sultan Bajazit II je sagradio džamiju delimično na teritoriji palate. Nasuh Matrakčija je napravio minijaturu palate, sa dva zida i stambenim zgradama duž unutrašnjeg zida. U periodu između 1540. i1541, Eski Saraj je u velikoj meri izgoreo u požaru. Nakon požara, koji je uništio harem palate, harem tadašnjeg sultana, Sulejmana Veličanstvenog, trajno je preseljen u palatu Topkapi („Nova palata“), gde će harem svih narednih sultana i ostati. U Eski Saraj su na zahteve vladajućih Valide sultanija slate majke preminulih sultana, žene bivših sultana, osramoćene konkubine ili prinčevi optuženi za izdaju.
U periodu između 1625. i 1632, za vreme vladavine Murada IV, palata je obnovljena, ali je 1687. godine u blizini palate izbio veliki požar, koji je do sledeće večeri zahvatio Eski Saraj. Požar je trajao pet sati i veliki deo palate je izgoreo. Većinu stanovnika palate su uspele spasiti age i druge sluge, ali je Sultanija Hatidže Muazez podlegla posledicama požara već narednog dana. Ostaci palate nisu sačuvani. (Vikipedija)
четвртак, 6. новембар 2025.
Пријавите се на:
Коментари (Atom)