Leksikon zagonetača Jugoslavije – II. izdanje
Piše: Stjepan Horvat
Za desetu obljetnicu Enigmatskog udruženja Čvor izdane su dvije značajne knjige vezane za enigmatiku na području bivše države. Slavko Peleh priredio je prvu Bibliografiju enigmatike, a moja malenkost je pripremila prvi Leksikon zagonetača Jugoslavije. Bila su to vremena kada je zagonetaštvo krenulo značajnim koracima i počelo pokazivati što sve ono doprinosi kao društvena i kulturna djelatnost ukupnom razvoju društva. Takve knjige bile su nužno potrebni priručnici za višenamjensko korištenje.
Leksikon zagonetača Jugoslavije obuhvatio je sve što je bilo dostupno do 1978. godine u do tada istraženim knjigama i časopisima. Više mjesta su našli autori koji su se uključili u suradnju vezanu za izdanja ZD Čvora i koji su bili redovni članovi društva. Leksikon je brzo rasprodan i željelo se pripremiti drugo izdanje. No nije to bio lagan zadatak i trebalo je puno truda i vremena da se nadopune neki podaci, a i dodaju nove spoznaje o autorima koji nisu ušli u prvo izdanje.
Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća odlučeno je da se pristupi prikupljanju podataka za drugo izdanje Leksikona zagonetača Jugoslavije, za što sam osmislio Anketni list koji je bio priređen na osnovu iskustva u prikupljanju podataka putem Upitnika za LZJ. Tražili su se što točniji podaci vezani za suradnju u enigmatskim listovima, sudjelovanje u natjecanjima i druženjima, kategorizaciji i sl. Uz Anketni list obično je trebalo dostaviti i jednu portret-fotografiju (danas su sačuvane u ZFR-SH), a poseban zahtjev je bio da anketirani autor sam odabere nekoliko svojih najuspješnijih radova (za drugo izdanje predviđali smo da bi se ubacile zagonetke uz životopise autora). Rok za povrat anketnih upitnika bio je 30. rujna 1987. godine.
Većina zagonetača, za koje smo tada znali adrese, odgovorila je i vratila ispunjene anketne upitnike, a sav taj materijal (upitnici, fotografije i izabrane zagonetke) sačuvao sam u deset velikih registratora i danas predstavljaju neiscrpan izvor osnovnih podataka o pojedinim zagonetačkim autorima.
Da bih ilustrirao kako je to izgledalo, igrom slučaja sam odabrao Anketni list koji je ispunio Radislav Marinković iz Sombora. Cijeli arhivirani prilog sadrži: Anketni list (donosim u pretisku), prilog Listovi u kojima sam sarađivao i uređivao (pretisak jer ima zanimljivih podataka o kojima nije pisano do sada), prilog Stručni radovi i radovi iz enigmatike te Pregled radova iz mlađih dana (pet posjetnica i kopije dva priloga u rubrici Razonoda miliona). Koliko god je ovaj materijal opširan, treba ga višestruko analizirati i usporediti s brojnim podacima prikupljenim posljednjih tridesetak godina. Postoje podaci o zagonetkama u listovima gdje nema potvrde o suradnji Marinkovića, no u to ne možemo biti sigurni, jer brojne zagonetke u starijim listovima nisu potpisivane, pa možda je i neka njegova. U prilogu se spominju brojni zagonetački prvaci (Vlasta Pavlović, Simon Racković, Marijan Jurčec, Tomislav Butorac) s kojima se Rademar susretao, a i časopisi (ne samo enigmatski) koje je pokretao, uređivao i vodio. Sačuvani materijal jednoga dana dobro će doći budućim istraživačima ukupnog Rademarovog zagonetačkog djelovanja.
24 коментара:
Šta nas sprečava da postojeće materijale stavimo online u organiziranom obliku, dodajemo nove...? Možda mislimo da je besmisleno, nemoguće... možda ne želimo tako nešto iz nekakvih razloga... možda čekamo da Štef uradi to. Jedno je sigurno - ako je bilo logično i smisleno tad jednako je i sad. Razlika između današnjice i ondašnjice su krasne tehničke pogodnosti i, očito, neke nepogodnosti.
Pa ova rubrika već je dosegla do 190 nastavaka, s mnoštvom podataka i dokumenata vezanih za "Čvor" i oko "Čvora". Dio objavljenih tekstova već je ukoričen i u obliku knjige...
Bilo bi zanimljivo doznati postoje li negdje arhive slične onoj koju ima Stjepan Horvat?
Postoje, sigurno i naravno, makar u mnogo manjem obimu, samo što ih se nema gdje pohraniti kad jednom dođe vrijeme da se o njima više nema ko brinuti...
Prikupljanje materijala vezanih za zagonetaštvo bio je jedan od zadataka koji smo postavili kao cilj u radu EUČ ili ZDČ osnivanjem Enigmatskog dokumentacijskog centra (EDC). Nadali smo se da ćemo uspjeti formirati arhiv koji će koristiti svim enigmatima, ali nismo znali koliko će to koštati. Kada je išlo bolje s prodajom listova arhiv je mogao "investirati" u dokumente, u čovjeka ili ljude koji će se time baviti. I onda je bilo malo entuzijasta koje je zanimala povijest a o njoj se nije moglo pisati ako nisu dokumenti bili dostupni (uopće sačuvani).
Do časopisa se moglo doći u nacionalnim knjižnicama, a i kod pojedinih zagonetača koji su ih kasnije "prodali" i nakon toga su nestali. O samim autorima se malo znalo, desetak tekstova u nekim enigmatskim časopisima i ništa više. Ja sam godinama "odlagao na hrpu" svaki papirić vezan uz zagonetaštvo koji bi mi došao pod ruku, i danas je masa toga još nesređena, ali ne stigne se na sve. Arhivarskim jezikom danas imam pedesetak dužnih metara arhivske građe, velik dio sređeno, ali dosta toga još treba obraditi. Ne znam gdje će to završiti, iako se nadam da će bar jedan dio završiti u Državnom arhivu Hrvatske, ali mnogo toga će završiti u kontejnerima za papir. Znam to i doživljavam svake godine gledajući i slušajući što se događa nakon smrti enigmatskim veterana. O svemu tome dalo bi se mnogo pisati.
Jovane, znaš ti bolje od mene da nešto nemaš ako to nije moguće lako i efikasno naći. Logičan cilj bi trebao biti staviti sve online da je dostupno svima, moguće dodavanje novih priloga i komentara na svaki post i da je lako pretraživati po imenu autora, enigmatskoj vrsti i sl. Hosting nije problem, tehnički ne bi trebalo biti zahtjevno (za iole kompetentnu osobu)...
Na SOZAH-u u Varaždinu sam razgovarao sa Nedjeljkom na temu unapređenja metodologije pripreme njegovog narednog izdanja "Leksikona zagonetača BiH". Odavno mi se ta ideja vrti po glavi, ali eto tek je Varaždin bio prilika da s nekim razgovaram o tome. Dakle, prijedlog je sljedeći:
Prije nego što se Leksikon pošalje na štampanje svaki enigmat bi dobio link sa internetskom adresom na kojoj se nalazi njegova biografija. Mogao bi je pročitati i provjeriti ima li kakvih grešaka, treba li nešto dodati, oduzeti, skratiti, produžiti... Imao bi i mogućnost da sam online upiše ispravke ili bar sugestije o tome šta bi trebalo drugačije. Pritom bi bio sačuvan i izvorni tekst i ispravljeni tekst, koje bi autor knjige poslije mogao uporediti i tako odabrati konačnu verziju.
Iako pretpostavljam da ne bi svi iskoristili ovu mogućnost vjerujem da bi bilo dovoljno onih koji bi svojim angažovanjem dali neki mali doprinos da takva knjiga bude kvalitetnija. Nekako je za očekivati da ovakav grupni rad rezultira većim kvalitetom nego što bi to mogao postići jedan čovjek, odnosno autor sam.
Savršeno logičan prijedlog, nadam se će Nedjeljko prihvatiti, Adnan bio i ostao proaktivan, svaka čast.
Dešava nam se zanimljiv proces – sve što nije vezano za honorare, profit i sl ovisi o pojedincu koji će, vođen entuzijazmom, osobnim ambicijama… sam napraviti najbolje što može što je, počesto, ovisno o prirodi projekta, objektivno vrlo limitirano. Onda mi ostali iskreno pozdravimo i pohvalimo rezultat, kakav god da je, i tako nenamjerno, ali efikasno obaramo kriterije. Mnogo produktivnija bi bila iskrena i argumentirana kritika praćena ponudom da pomognemo koliko možemo. Na kritiku je išla (rečena ili neizrečena) reakcija u stilu “E hajde ti napravi bolje”, a bilo je i odbijanja šutnjom, ignoriranjem. Pojedinačna volja, energija, upornost… je nezamjenjiva (vidjeti pod Štef), ali se značajan napredak postiže lakše i više zajedničkim djelovanjem, od konkretne pomoći do svake druge podrške, neka i pohvala, ali nisu najvažnije. Zajedništvo (11 različitih slova) je ključ naše kriptogramke, postoje pojedinačni interesi, nekad mogu biti i suprotstavljeni zašto ne, ali postoji i ogroman zajednički, ona zelena grana na kojoj sjedimo. Svi smo zauzeti, no to nije glavni uzrok odsustva brige o toj grani, tek dobar izgovor. Pomoćne pojmove za našu kriptogramku dodajte u komentarima, Slavko se neće ljutiti. 😊
Za enciklopedijsko pisanje o enigmatici već odavno postoji gotovo tehničko rješenje, od koga teško može biti boljeg. Naime: Wikipedia.
Već odavno je postavljena organizaciona i programska osnova za Enigmopediju, napisane su već i kategorizirane stotine članaka, ali - uz nekoliko sporadičnih izuzetaka - gotovo niko drugi nije dao značajniji doprinos tom projektu. Čak bih rekao da se tom projektu u enigmatskim krugovima ne pridaje nikakav značaj.
Ispravan link iz prethodnog komentara glasi ovako: Wikipedia.
Jovane, nema ovdje namjere da se negira vrijednost truda i rezultata na Wikipediji, blogovima, knjigama… tek pokušavam konstatirati realnost, a i ti si to uradio u svom komentaru pominjujći slab odziv.
Da li je format Wikipedije, ili neki drugi, najbolje rješenje ovisi od toga šta se želi postići. Ono što se meni čini najpoželjnijim ciljem (bez obzira koja platforma, hosting, domaćin...) je da online ponudimo ozbiljan enigmatski sadržaj u organiziranom obliku. Dakle, ne samo par rečenica o enigmatskoj vrsti, osobi, izdanju... već i konkretni radovi, fotosi, stranice, komentari, poređenja, analize... Sadržaj bi trebao biti ne samo enciklopedijsko objašnjenje (treba li podsjećati da suhi enciklopedijski stil nije najprivlačniji online sadržaj) već i, ljepotom primjera i zanatskih informacija (šta je vrijedno i zašto...), sredstvo promocije, populariziranja, očuvanja. Ako misliš da je Wikipedia najbolja opcija ponudi nam primjere, objašnjenja, poređenja… za sebe znam da nisam baš upućen, sigurno je da nisam jedini.
Kako mi u direktnim kontaktima neupućenim poznanicima predstavljamo to čime se bavimo 50 godina? Ponudimo efektne primjere, opišemo suštinu, poredimo s nečim drugim, pomenemo zanimljivost vezanu za primjer itd itd. Imamo mi i blogove, velika količina materijala je tu negdje dostupna, ali zamislimo da nam taj radoznali znanac kaže "pošalji mi linkove gdje mogu više saznati o tim zagonetkama koje si tako lijepo opisao... pa da pogledam, naučim, baš me zanima, a rado bih proslijedio i nekim drugim prijateljima...". Koji link ćeš mu poslati? Ako mu pošalješ link na blogove brzo će odustati jer to nije koncipirano za njega, ne možeš očekivati od njega da "ispire zlato" iz tona kojekakvog materijala, on s pravom očekuje efikasno, pitko i privlačno. Evo, ponudi nam link koji smatraš upotrebljivim pa da stvar testiramo uživljavajući se u ulogu ignoranta koga smo malko zagrijali našom zanesenom pričom o ljepoti i smislu enigmatike.
Možda pretjerujem, ali čini se da je internet jedina šansa da postignemo cilj koji pomenuh. Naravno, možda je nekima i cilj upitan. Čak i u sebičnoj varijanti priče - možemo mi prijateljima ili unucima pokazati tomove ukoričenih izdanja, objavljenih radova, hrpe diploma i pehara, može nas to u njihovim očima učiniti posebnim i sl, ali će se oni upitati i o kontekstu, potražiti više informacija... Enigmatiku možemo promovirati i približiti publikumu samo koristeći internet - lako dostupno, besplatno, efikasno, lako pretraživanje, krasne mogućnosti prezentacije, interakcija... Bilo bi divno imati veliku i raskošnu knjigu sa takvim sadržajima, ali je logičniji put da se uspješan zajednički online projekt pretvori u lijepu knjigu nego obrnuto. Treba li podsjećati na ograničenost tehničkih (kvalitet i kvantitet) mogućnosti knjige u poređenju s internetom. Vjerujem da je tu velika šansa za enigmatiku, mnogi naši sadržaji, pravilno ponuđeni, mogu biti osvježenje internetskim konzumentima zatrpanim zaglupljujućim smećem i obespokojavajućim vijestima. Sjetimo se, mi se bavimo gimnastikom uma i razbibrigom, počesto kreiramo prekrasne umotvorine koje izvlače osmijeh i djeluju poticajno. Ponudimo im duhovite bisere naše kreativnosti, našu verziju čuda jezika… Je li pametno propuštati šansu pravog predstavljanja javnosti, dok još postojimo i mi i kakav takav interes i potencijal u toj našoj javnosti. Puno vrijednog je urađeno, ostaće sačuvano, čestitke i zahvalnost svima no, nepopravljivim nervom “nikad zadovoljnog” realističnog zanesenjaka, tvrdim da može i treba puno bolje. Ovaj čas je najbolje da se zaustavim, pozdrav svima. 😊
Primjer broj 1:
Enigmatsko srdašce.
Primjer broj 2:
Slogovna okolopružaljka
Primjer broj 3:
Slovoskok
Da bi se pripremili ovakvi članci o sitnim zagonetkama koje su samo sporadično objavljivane, potrebno je mnogo vremena i truda, a da ne spominjemo zagonetačke vrste koje su objavljivane hiljadama puta.
Sva tri gornja članka zgotovljena su 2014. godine. Možda bi ih već trebalo i ažurirati, a zamislite da postoje stotine i hiljade takvih članaka o zagonetkama koje su vrlo produktivne pa bi takve članke često trebalo dopunjavati.
Ko bi to radio?
Hvala Jovane
Eto, vidjeli smo kako to može izgledati na Wikipediji, sasvim dobro, pogotovo ako koristimo i linkove na fajlove koji su zbog nečeg nepogodni za Wikipediju. Dakle, možemo kombinirati enciklopedijsku organizaciju Wikipedije i obogatiti sve fajlovima na linkovima koliko nam treba.
Ne razumijem zašto kao problem pominješ „zagonetačke vrste koje su objavljivane hiljadama puta“. Logičan proces bi bio: nečija ponuda ili dogovor oko teme, objavljivanje, razmatranje reakcija i komentara, editiranje ako je potrebno, dodavanje novih primjera, tekstova...
Pitaš se „ko bi to radio“, pa svi oni koji imaju želje, volje, vremena... Ako nema takvih onda neće biti ni enigmopedije ni sličnih projekata. Zašto si ti uradio sve to? Meni se čini da bi imalo smisla da uradiš još i ovo – napiši post sa naslovom KAKO RADITI NA ENIGMOPEDIJI ili slično, svejedno. U tekstu objasni ukratko šta je dosad urađeno (to može uključiti i pojašnjenja oko SH i drugih verzija Wikipedije, šta o enigmatici postoji na svakoj od njih), tehničke mogućnosti i koji je način da ovaj čas dodamo novi post o novoj temi. Šta treba NN enigmt učiniti da bude objavljen post o temi koju želi obraditi? Možda bude interesa. Koji je rizik? Da se nekima učini smiješnim, naivnim, nerealnim..., da bude ignorirano ... To nije novo ni značajno, svi činimo najbolje što znamo i možemo.
Ne moram ništa pisati jer je već sve napisano.
Mislim da svaki novoprijavljeni korisnik na sh-Wiki dobija ovakvo uputstvo: Uputstvo novom korisniku.
Osim toga, sve što treba znati nalazi se u ovoj kategoriji: Pomoć za rad na Wikipediji.
U suštini, osnovne operacije su vrlo jednostavne. Teže je pripremiti dobar enciklopedijski članak o nekoj temi.
Naravno da ne moraš...
Idemo opet malo o realnosti - ako NN enigmat želi nešto staviti na Wikipediju, a nema znanja, strpljenja, volje... da se bakće sa procesom na Wikipediji ima li načina da mu ti ili ja ili drugi NN enigmat pomogne. Enigmati su stariji ljudi, tehnologija im nije jača strana, ja mogu priznati da to počesto važi za mene, jedva se suzdržavam da prepametni (u suštini preglupi) telefon ne razbijem.... Dakle, stvar je dobre volje, nikakve pameti isl, da se realnost vidi, prihvati i pokuša šta je moguće. Ja sam prije 5 godina pokušao sa site-om abcitd.com, pozivao sam sve da se jave prilozima, nisam tražio od njih da rade ništa više osim "sirovog" priloga.
Sigurno je da je teže pripremiti dobar prilog, ali sam isto tako siguran da tehnologija nije ohrabrujući faktor za većinu.
Treba se vratiti pitanju dobre volje da se nešto pomakne na ovom planu. Dakle, konkretno - spreman sam poonmoći u crtanju mreža i sl grafičkom dijelu posla, spreman sam staviti sadržaje koje bi nudili linkom na server koji plaćam, spreman sam biti član nekakvog koordinacionog tijela ili nekakvu sličnu ulogu kakvu predložite, meni je svejedno, ne zanima me ništa osim da se nešto smisleno uradi. Sad ti napiši šta si ti spreman, naradio si se dosad, svaka čast i hvala, ali kako kažu mudraci postoji samo SADA, šta je sad moguće. Zvučiš kao da je uvredljivo p(r)ozivati te da napišeš jednostavan kratki tekst, nije mi to namjera, naprotiv, predlažem to jer si se dosadašnjim radom dokazao. Ako sve ostane na nama dvojici koji se nudimo da nešto radimo OK, sve u redu, svaki od nas stotinjak enigmata ima svoje razloge za stav, eto to bi bilo šta mi možemo ovaj čas - pokušati, pokazati dobru volju i spremnost za rad čija smislenost i važnost ne može biti sporna. Prvi primjeri bi možda bili ohrabrujući za ostale.
Naravno da sam spreman pomoći onima koji bi htjeli nešto staviti na Wikipediju.
Možemo npr. započeti jedan mali eksperiment:
1) Prijavi se na sh-Wikipediju.
2) U Wordu pripremi enciklopedijski članak o nečemu što ti je dobro poznato, a o čemu sada ne postoji članak. Može to npr. biti i prijevod nekog članka s en-Wiki.
3) Onda ćemo dalje...
Eto, imamo početak da eksperimentiramo sa tehničkim dijelom. Rado ću biti prvi koji će pokušati.
Kako stoje stvari sa drugim Wikipedijima na jezicima koje svi razumijemo, pretpostavljam da je tehnički proces isti, znači li to da možemo isti post staviti istovremeno na sve?
Na svim Wikipedijama radi se na isti način, samo su jezici i pisma / alfabeti drugačiji. Za nas je prednost sh-Wikipedije u tome što vlada jezična tolerancija. Iako prevladava latinica, može se pisati i ćirilicom, a članci mogu biti ekavski ili ijekavski, riječi i terminologija nije strogo propisana itd.
Spavaš li ti čovječe?
Pominjem druge Wikipedije jer mi se čini logičnim da sveprisutnost enigmatskih autora, priloga, izvora... u izdanjima, blogovima... protegnemo i na Wikipediju. Ne mogu znati ni suditi o drugim aspektima tog dijela priče, govorim samo o zanatskom aspektu pa mi je logično da autor koji na jednoj Wikipediji objasni i predstavi neku enigmatsku vrstu ili bilo šta drugo, ima isti prilog na svim adresama, odnosno da korisnici svih adresa naših Wikipedija imaju jednako (pretpostavljamo dobro, rezultat rada i urednikovanja svih nas) objašnjenje. Razlike u jezicima sae mogu editirati za potrebe svake verzije.
Sada smo u godinama kada sporo pamtimo a brzo zaboravljamo :)
Na ovom veselom blogu je bilo pokušaja da se sve ovo što gore pominjemo pokrene sa mrtva tačke.
Pogledati: https://enigmatikatio.blogspot.com/search?q=enigmopedija
Bilo je i drugih osvrta na ovu temu, u komentarima na neke postove...
Treba dobre ideje, argumente, inicijative... ponavljati, podsjećati, ne samo zato što zaboravljamo. Ako se u beskraj ponavljaju površni, kontraproduktivni pa i nestiniti "biseri" (svuda i na sve teme, pa ponekad i u enigmatici) nije li logično i pozitivni ponavljati pozitivne i istinite stvari. Zašto odustati od alatke ponavljanja istinitih i pozitivnih stvari? Bilo bi dobro još češće ponovo objavljivati vrhunske radove, imati ih stalno ponuđene... da se podsjetimo dokle može sezati naša kreativnost. Bezbroj puta je ovdje objašnjavano da rubrike Evergrin, Nostalgija i sl nisu izbor najboljih, u redu je to, ali bilo bi lijepo i ohrabriti autore da sami ponude neke svoje majstorije itd itd.
Постави коментар