Godine 1971. na području bivše države izlazilo deset enigmatskih časopisa, od čega je Čvor bio nakladnik četiriju: Čvor, Mini Čvor, Križaljka i Zagonetač. Kako je članstvo Čvora bilo s područja cijele Jugoslavije, rodila se ideja o tiskanju časopisa s križaljkama na svim jezicima "naroda i narodnosti". Tako se 1. svibnja 1971. na kioscima svih tadašnjih distributera pojavio časopis ČVOR - Jugoslavensko izdanje (16 stranica B5 formata). Cijena mu je bila 1,50 dinara. U njemu su objavljene 33 križaljke, 2 magična lika i 7 rebusa. Suradnici su bili: Boris Antonić (Osijek), Drago Bajt (Ljubljana), Obrad Blagojević (Osječani), J. Cvetković (-), Mladen Đurđević (Darda), Mato Glibo (-), Stjepan Horvat (Bjelovar), Refik Husedžinović (Banja Luka), Rudolf Janković (Temerin), Radojica Jovičić (Beograd), Marijan Jurčec (Osijek), Edi Klasinc (Ptuj), Antun Košir (Osijek), Zvonko Kovačić (Zagreb), Veljko Maksimović (Novi Beograd), Atanas Marinov (Skopje), Đ. Minovski (Bitola), Boris Nazansky (Varaždin), Z. Novaković (Prijedor), Ferdo Pavešić (Sarajevo), Ivica Perković (Zagreb), Nikola Popović (Niš), Ivica Radovniković (Split), Slavko Peleh (Zagreb), Branko Polić (Valjevo), Ilija Stančul (Kikinda), Ž. Šagadin (-), Tomas Tomić (Skopje), Stjepan Tumpić (Varaždin), Čedomil Vlahović (Varaždin) i Božidar Vrtiprah (Zagreb).
16 коментара:
Ovo ubacujem malo "preko reda". Planirao sam jednu "Nostalgiju" za večeras, ali ovo mi se učinilo kao vrlo-vrlo zanimljivo štivo koje treba odmah plasirati.
Zapažate li koliko je (i nakon 42 godine) i danas aktivnih sastavljača!?
Ž. Šagadin?
Da li se negde mogu nabaviti ovakva retka izdanja?
Niđe nijednog Crnogorca među ovom ekipom!
Kasno si se rodio :)
U ono vrijeme Crnogorci su više ležali pa nisu se stigli baviti križaljkama (ha, ha, ha). No bio je jedan visoki Crnogorac član ZD Čvora. To je bio Radoš Pušonjić. U to vrijeme živio je u Zagrebu. Oženjen je bio Slovenkom iz Kostanjevice na Krki. Na žalost, srce mu je otkazalo u vinogradu i nije više među nama.
Što se tiče nabavke pojedinih materijala, nešto se još uvijek može nabaviti (dobiti ili kupiti). Nešto imam i ja spremljeno, pa mi se pojedinci mogu javiti. Učinit ću sve što je u mojoj moći. E-mail: stjepan@cvor.hr
Pozdrav!
Neki Tip alias Štef
Mislim da je ono Ž.Šagadin zapravo I (Ivan Šagadin)iz B.Luke,tada je bio aktivan,uređivao je jedno vrijeme stranicu u Glasu,enigmatsku naravno(subotom),kasnije je i bio jedan od urednika HIK-a(Humor i križaljke).Koliko zna mislim da je u Zagrebu
U to vreme ja sam završavao šesti razred osnovne škole i često rešavao ukrštenice u dnevnim listovima, ali i u "ČR" i "ČK". Još u petom razredu me je nastavnik uhvatio na času matematike dok sam rešavao "Razbibrigu". Tek tri godine kasnije, na letnjem raspustu između prvog i drugog razreda srednje škole, nešto sam i sam sastavio.
Preporučujem i narednu "Nostalgiju" (49 i 49 A) koje će biti objavljene sutra u 11.30 i 11.40.
Do tada, možete se malo prisjećati Čvorovih izdanja (u ovom postu) ili Ilidže (u prošloj "Nostalgiji")
I ovde se 1971 godine ulazilo u rubna polja za opise.
Prvo, u Čvor - Jugoslavensko izdanje na duplerici su objavljeni rebusi, čije crteže je napravio ilustrator i karikaturis Branko Medak. On je na dva rebusa stavio potpis Ž. Šagadin, a i ja sam bio u nedoumici oko toga "Ž", jer Ivan je dosta surađivao s nama. Možda bismo mogli objaviti tu duplericu pa da društvo pokuša rješiti te rebuse, jer u broju nisu navedene odgonetke.
Drugo, za mlađe kolege, mnogo toga se mora promatrati u odnosu na vrijeme kada je nešto objavljeno. Tehničke mogućnosti su bile tisuću puta drugačije, nije bilo računala, programa, rječnika i sl. Tada su prvi puta počeli pripreme s tzv. Letraset slovima, slovo po slove se prenosilo u skandinavku...
Treće, Anonim moraš znati da su to tek počeci skandinavke kao vrste križaljke, a i počeci enigmatske teorije, pa kako se sve razvijalo, tako su se tijekom godina mijenjala pravila za pojedine vrsti zagonetaka. No to su duge priče, a baviti se enigmatikom nije bilo samo sastavljati zagonetke, već smo razvijali i brojne druge aktivnosti u koje su se zagonetači uključivali: obrada materijala za rječnike, kategorizacije, natjecanja sastavljača, iznalaženje brojnih novih kombinacija zagonetaka, standardizacija zagonetačkog nazivlja, druženja urednika, međunarodna suradnja i mnogo toga ...
Zato i ova zrnca trebaju podsjetiti na stvaranje osnova enigmatike kao društvene aktivnosti, koja doprinosi ukupnom kulturnom i obrazovnom napretku društva, a Slavku, Criptomanu i dr. treba se zahvaliti što imaju volju, strpljenje i mogućnost da rade ovo što rade ...
Kao što rekoh, "Nostalgija" je vrlo popularna rubrika.
Jutros mi je stigao još jedan prilog (od "novog" saradnika)
Što se tiče duplerice s rebusima - rado bih je objavio.
Čudim se da se Nikola Petkovski ništa ne javlja. Tu su bila dva Makedonca, a rado bih nešto saznao o Atanasu Marinovu i Đ. Minovskom.
Među suradnicima bio je i Ivica Mlađenović iz Tuzle kojeg sam preskočio u nabrajanju.
A evo i neki dijelova uvodnika "Prvog jugoslavenskog zagonetačkog izdanja":
... Danas (1971.! - op. NT) izlazi ovih devet zagonetačkih listova: mjesečnik UGANKAR u Ptuju na slovenskom, tjednik DŽEPNA KRIŽALJKA u Zagrebu na hrvatskom, tjednik ENIGMA u Beogradu na srpskom, mjesečnik MALA UKRŠTENICA u Beogrdu na srpskom, tromjesečnik RAZONODA MILIONA u Beogradu na srpskom, dvotjednik ČVOR u Bjelovaru na hrvatskom, dvotjednik MINI ČVOR u Bjelovaru na hrvatskom, mjesečnik KRIŽALJKA u Bjelovaru na hrvatskom i teoretski mjesečnik ZAGONETAČ u Bjelovaru na hrvatskom. ....
... Križaljke su zasnovane na tzv. dvojezičnoj križaljci, koja ima jedan lik, a dva opisa, na dva različita jezika (dva sastavka u jednom liku - op. NT). Ovaj list je svojevrstan i u svjetskom zagonetaštvu i izdavaštvu. U Kanadi izlaze neki listovi na dva jezika - engleskom i francuskom. No, u ovom našem izdanju je ipak yastupljeno znatno više jezika ...
Постави коментар