Piše: Nedjeljko Nedić
Selo Donja Mahala, rodno mjesto glumca Ive Gregurevića, pripada općini
Orašje na sjeveru BiH. Prema popisu iz 1991. (službeni rezultati popisa iz
2013. još uvijek nisu objavljeni???!!) selo je imalo oko 1.300 kuća i bilo je
najveće selo s hrvatskim življem u BiH. Književni etnik za njegove stanovnike
jest DONJOMAHALCI, a za stanovnice DONJOMAHALKE (skraćeno MAHALCI i MAHALKE).
Izgovorni etnik, pak, sasma je drugačiji i glasi DOLJANCI i DOLJANKUŠE a izveden
je najvjerojatnije od DOJNA (DONJA) MALA
kako ga zove lokalni puk. Sličnu etnicu nalazim u Bošnjacima, samostalnoj
općini kraj Županje, čije se stanovnice nazivlju BOŠNJAČANKE i BOŠNJAKUŠE te u
Belirčevu rodnom mjestu Bolmanu u kojemu žive BOLMANKE i BOLMANKUŠE.
8 коментара:
Ja sam Bolmanac, a moja mama i sestra su Bolmankuše.
Stanovnica susjednog sela Jagodnjaka narodski se zove Kačvolkuša (od starog imena Kačvola).
D.MAHALA- AMA,HLAD
U Rečniku SANU zabilježene su riječi "mahalac" i "mahaljanin" za stanovnika (neke) mahale, a na internetu ima potvrda i za oblik "Mahalčanin", koji se odnosi baš za Donju Mahalu: ovdje.
U istom rječniku riječ Doljanac opisana je samo kao prezime (a doljanac je isto što i doljanin), dok etnika Donjankuša - nema.
Čest je slučaj da se razlikuje naziv za stanovnika određenog mjesta u standardnome jeziku od lokalnog naziva za stanovnika istog mjesta (autohtoni etnik). Decenijama unazad preovladava stav da treba uvažavati stanje na terenu i autohtone oblike uključivati u standardni jezik. Mislim da su po tom pitanju najdalje otišli u Hrvatskoj i da sistematski rade na prikupljanju terenski potvrđenih autohtonih etnika, ali da taj posao još nije završen.
Da izbor pravilnog oblika etnika često stvara neodumice, potvrđuje anegdotalni primjer kod koga i gdje bi se to najmanje očekivalo. Mnogi će ga se sigurno sjetiti. Na pitanje kako se zove stanovnik Kraljeva, takmičar u kvizu “Kviskoteka” odgovorio je tačno - Kraljevčanin, a Oli je elegantno rekao da nije tačno i da je trebalo odgovoriti - Kraljevljanin. Naravno, bilo je nevjerice, smijeha i ljutnje, posebno u Kraljevu; čak su i profesori iz kraljevačke Gimnazije pisali protestno pismo redakciji.
A stanovnik Kruševca je Kruševljanin! I mi u Baranji govorimo da su stanovnici Kneževa Kneževčani.
U nekadašnjem Pravopisu MS-MH navodio se etnik Orahovičanin, iako se zapravo govori Orahovčanin, kako i piše npr. u "Hrvatskom enckilopedijskom rječniku".
Za neka baranjska mjesta smiješno bi bilo navoditi standardne ili književne oblike kad oni - ne postoje, npr. stanovnik Baranjskog Petrovog sela je Petarac, a Kneževih Vinograda - Suljošanin. Oblici npr. Petrovoselac ili Vinograđanin bili bi naprosto - izmišljotine.
Постави коментар