Svi koji ste surađivali u Džepnoj križaljci pisali ste kako je Kancelarić bio prestrog, kako nije objavljivao svašta i sl., a ova križaljka dokazuje suprotno. Zapravo je nerješiva. U svojih 38 sastavljačkih godina u nijednoj križaljci nisam vidio neki kemijski element u množini (ovdje su PLATINE). Zar to postoji i na što sliči UGLJICI, BAKROVI, VODICI, PROTAKTINIJI ...
Jovane, možda si ipak mogao da se potrudiš da nađeš neki malo kvalitetniji rad ove autorke, ako je već stigla na red za podsećanje. Ovo što vidimo nije baš reprezentativno. Meni je ona poznata, ima dosta njenih ukrštenica u tomovima koje imam (70-72), ali nisam rešavao, niti analizirao. Rabila je isključivo nezahtevne likove.
Na ideju da se u martu 2018. godine, u rubrici "Nostalgija", objavljuju radovi žena koje su se bavile sastavljanjem zagonetaka, pa i onih koje su to radile kratko ili usput, došao sam nekoliko dana prije Osmog marta. Cilj je bio da se spomenu njihova imena, a radove stvarno nisam mnogo tražio i birao. Neke sastave uzeo sam iz "Enigme" iz 1969. godine jer su u tom godištu neki brojevi rješavani - više nisam siguran od koga sam ih dobio. Većinu ranijih godišta "Enigme" koje imam kupio sam naknadno od redakcije i nikad ih nisam ni prelistao, a kamoli rješao.
Ovde se možda radi o početničkom radu, koji je urednik pustio da bi početnika motivisao, a verovatno i zbog činjenice da je u pitanju žena-enigmata, kojih je i danas malo, a kamoli u ono vrijeme (kraj 60-ih).
Tačno je da u radu ima mnogo reči koje danas retko koja redakcija toleriše, ali ne smemo zaboraviti da je pre skoro 50 godina enigmatsko stvaralaštvo bilo na sasvim drugačijem nivou nego danas. Kriterijumi su bili blaži i rastezljiviji, nije bilo nekih čvrstih pravila, a malobrojne redakcije su se držale nekih svojih internih pravila, koja su se razlikovala od redakcije do redakcije. Sastavljačka Biblija, Čvorova knjižica "Kako sastaviti dobreu križaljku", pojavila se nešto kasnije.
Zaboravih: Jovane, koliko vidim ti smatraš da nazivi hemijskih elemenata mogu ići u množini, upoućujući nas na HJP i odeljak Izvedeni oblici. Verovatno si zanemario činjenicu da svaka reč ima svoj gramatički (izvedeni), ali u upotrebni oblik. Tačno je da se u tom odeljku platina navodi u množini, ali je činjenica da ćeš u književnom i govornom jeziku vrlo retko (možda i nikada) sresti PLATINE (jedino u razgovornom jeziku, u značenju "platinska dugmad").
1) U vrijeme kad je objavljena ova ukrštenica Ljerke Radivoj urednik "Enigme" bio je - Simon Racković. U istom broju objavljene su još dva njezina sastava. Skeniraću i njih pa neka se prilože ovoj objavi.
2) To nije početnički sastav. Naprosto, tada se tako sastavljalo.
1) Ja nisam napisao da smatram da nazivi kemijskih elemenata mogu ići u množini, nego da ozbiljan izvor navodi množinu.
2) U nekim kontekstima atomi kemijskih elemenata imenuju se istom riječju kao i taj element. Tada riječ može imati množinu, npr. "Aldoheksoze mogu da imaju jednu ili više svojih hidroksilnih grupa zamenjenih vodonicima čime se formiraju dezoksialdoheksoze. Sledeće su dobro poznati slučajevi takvih jedinjenja:" (izvor: sr-Wiki). Rekao bih da je množina upotrijebljena i u engleskoj verziji tog članka.
3)U 750. broju "Enigme" Simon Racković ima množinu ALASTORI - "Grčki demoni osvete", a ukrštenica gore lijevo počinje ovako: PERISKOP, ALASTORI, KASTORIN, OSTIJA, STANA, TIVA, IKA, TA, I - uspravno: PAKOSTITI, ELASTIKA, RASTAVA, ISTINA, STOJA, KORA, ORI, PIN(cete). Veza s ostalim dijelom ukrštenice je preko "pincete".
Za upotrebljeni opis opravdanja nema. Nijedan hemijski element nema množinu, naravno.
Međutim, "platine" sa HJP - a su samo etimološki povezane sa platinom. Tako u HE (pod razvodnik paljenja) piše: "... radijalno raspoređene nepokretne elektrode, tzv. platine (ima ih koliko i cilindara)...".
I usput, Jovane, zaista se u radovima Simona Rackovića mogu videti neobične množine. Mislim da to nema veze sa nedovoljno čvrstim standardima onog vremena, već sa slobodom koju je svesno sebi davao. Rešio sam na stotine njegovih ukrštenica i možebiti da sam negde čak naleteo na alastore. S tim u vezi, malo ko ne zna za Klaićevu odrednicu AJASI. Ja sam ubeđen da je on to prepisao iz nekog enigmatskog rada (a u grčkoj mitologiji ima i više Alastora, i uopšte, malo koje poznato ime nosi samo jedan junak).
Dajte se ljudi skulirajte, rasprava je suvišna i bespredmetna! Kakvi kisici, vodici, zlata , pa tim i platine....
Mišljenja sam , da je urednik ili autor imao monopol i radio je što je htio, kako mu se uklopilo, a kritike su, ili "brisane" ili nisu dospijevale na vrijeme, ili ih nije prihvatao.... Ova križaljka jest vrijedna rubrike, utoliko, da se ustvrdi da se tako ne treba raditi....a Jovan treba, prije objave, pogledati, procijeniti pa onda prezentirati....jer, nije sve što je godišta ispod 70. vrijedno nostalgije!
U čemu je ovdje problem? Ja nisam tvrdio da kemijski elementi imaju množinu, niti da je opis iz ukrštenice dobar, nego samo da riječi kojima se oni nazivaju u nekim kontekstima mogu imati množinu:
Himna slobodi Ivana Gundulića:
O liepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô, uzroče istini od naše sve slave, uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti!
Jovane, problem je u opisu koji je dan u križaljci. Ovo što ti navodiš kao primjer, sasvim je drugi kontekst - odnosno, prenešeno značenje! Moglo je tako biti i : sve blaga, sve dragocjenosti, sve što vrijedi.... Ne radi se o zlatu i srebru.....Na taj način ne ide u križaljku! Usput, šaljiva pjesmica ( koja je u direktnoj vezi s Istanbulom) : "Ti si moje zlato, ti si moje srebro, vidim li te opet, slomiću ti rebro!
Evo nas opet (kao u priči o kreiranju novih riječi) poredimo oblike u književnim, naučnim i sličnim tekstovima sa njihovim uvrštavanjem u križaljke. Samim time što su uvršteni u križaljku iz vrlo "sebičnog" razloga (spašava mi kombinaciju) gube svoj legitimitet koji mogu imati u tekstovima. Križaljke (kakve dosad znamo) nisu pjesništvo ni išta slično, u njih mogu ići samo ispravne riječi i valja odoljeti iskušenjima misleći i na rješavača koga ne treba šokirati našim natezaljkama. Mnogo je složenija tema sintagmi i interneta...
Jovane, Vikipedija na ovdašnjim jezicima ne bi smela biti referenca za rešavanje jezičke problematike. Ima tu previše dobe volje i želje, a malo znanja i pismenosti. Možda je u engleskom originalu vodonik i naveden u množini, ali u srpskoj verziji mogu biti samo atomi vodonika i nikako drugačije.To doslovno prevođenje pomoću Gugl prevodioca, nepoštivanje sintakse srpskog jezika i korišćenje engleske sintakse, pregonjenje sa pasivom, itd. su poslovične boljke Vikipedije od samog njenog postanka.
Ljudi, kriv sam i priznajem da sam zakuhao. K tomu, kad sam vidio "PLATINE" i križaljku s usjecima uopće nisam pogledao što piše ispod lika pa se ispričavam Marijanu Kancelariću. U ovoj križaljci ima i etimološki pojam UTAH, kao i fonetski PIKASO. Katastrofa!
Ova druga nije katastrofalna, samo je loše rešena. Brezovina, ne grebovina, slezine, brekovi (to je ono što inače zovemo brejk). Primećujem i da je film "Svoga tela gospodar" nekoć bio vrlo popularan, čim je i krava Pisava zaslužila mesto u ukrštenici. :)
1) Mi danas ne znamo ko je pojam PLATINE opisao kao "plemeniti metal (mn.)". A nije se moralo tako jer Vujaklijin "Leksikon stranih reči i izraza" iz juna 1954. godine (mlađi je od mene samo pet mjeseci!) sadrži i drugu riječ "platina" ovako opisanu: "ploča na koju se oslanjaju svi delovi sata; metalna ploča kroz koju prolazi ključ u bravu". Isto značenje navodi se i u Vujakliji iz 1991. godine. Teško je vjerovati da urednik "Enigme" nije imao Vujakliju, a vjerovatno ga je imala i autorica ukrštenice.
2) U "Maloj enciklopediji Prosveta" (1978) nalazi se odrednica - napisana ćirilicom - Утах в. Јута. Takva odrednica nalazi se i u izdanju iz 1984. godine. Možda je autorica imala i "Malu enciklopediju Prosveta"...
23 коментара:
Ljerka Radivoj je uvrštena u "Leksikon srpskih enigmata" (str. 308).
Svi koji ste surađivali u Džepnoj križaljci pisali ste kako je Kancelarić bio prestrog, kako nije objavljivao svašta i sl., a ova križaljka dokazuje suprotno. Zapravo je nerješiva. U svojih 38 sastavljačkih godina u nijednoj križaljci nisam vidio neki kemijski element u množini (ovdje su PLATINE). Zar to postoji i na što sliči UGLJICI, BAKROVI, VODICI, PROTAKTINIJI ...
Ova ukrštenica objavljena je u "Enigmi", a ne u "Džepnoj križaljci"...
A za množinu, vidi ovdje: Hrvatski jezični portal (kliknuti na "Izvedeni oblici").
Jovane, možda si ipak mogao da se potrudiš da nađeš neki malo kvalitetniji rad ove autorke, ako je već stigla na red za podsećanje. Ovo što vidimo nije baš reprezentativno.
Meni je ona poznata, ima dosta njenih ukrštenica u tomovima koje imam (70-72), ali nisam rešavao, niti analizirao. Rabila je isključivo nezahtevne likove.
Na ideju da se u martu 2018. godine, u rubrici "Nostalgija", objavljuju radovi žena koje su se bavile sastavljanjem zagonetaka, pa i onih koje su to radile kratko ili usput, došao sam nekoliko dana prije Osmog marta. Cilj je bio da se spomenu njihova imena, a radove stvarno nisam mnogo tražio i birao.
Neke sastave uzeo sam iz "Enigme" iz 1969. godine jer su u tom godištu neki brojevi rješavani - više nisam siguran od koga sam ih dobio. Većinu ranijih godišta "Enigme" koje imam kupio sam naknadno od redakcije i nikad ih nisam ni prelistao, a kamoli rješao.
Ovde se možda radi o početničkom radu, koji je urednik pustio da bi početnika motivisao, a verovatno i zbog činjenice da je u pitanju žena-enigmata, kojih je i danas malo, a kamoli u ono vrijeme (kraj 60-ih).
Tačno je da u radu ima mnogo reči koje danas retko koja redakcija toleriše, ali ne smemo zaboraviti da je pre skoro 50 godina enigmatsko stvaralaštvo bilo na sasvim drugačijem nivou nego danas. Kriterijumi su bili blaži i rastezljiviji, nije bilo nekih čvrstih pravila, a malobrojne redakcije su se držale nekih svojih internih pravila, koja su se razlikovala od redakcije do redakcije. Sastavljačka Biblija, Čvorova knjižica "Kako sastaviti dobreu križaljku", pojavila se nešto kasnije.
Zaboravih: Jovane, koliko vidim ti smatraš da nazivi hemijskih elemenata mogu ići u množini, upoućujući nas na HJP i odeljak Izvedeni oblici. Verovatno si zanemario činjenicu da svaka reč ima svoj gramatički (izvedeni), ali u upotrebni oblik. Tačno je da se u tom odeljku platina navodi u množini, ali je činjenica da ćeš u književnom i govornom jeziku vrlo retko (možda i nikada) sresti PLATINE (jedino u razgovornom jeziku, u značenju "platinska dugmad").
1) U vrijeme kad je objavljena ova ukrštenica Ljerke Radivoj urednik "Enigme" bio je - Simon Racković. U istom broju objavljene su još dva njezina sastava. Skeniraću i njih pa neka se prilože ovoj objavi.
2) To nije početnički sastav. Naprosto, tada se tako sastavljalo.
1) Ja nisam napisao da smatram da nazivi kemijskih elemenata mogu ići u množini, nego da ozbiljan izvor navodi množinu.
2) U nekim kontekstima atomi kemijskih elemenata imenuju se istom riječju kao i taj element. Tada riječ može imati množinu, npr.
"Aldoheksoze mogu da imaju jednu ili više svojih hidroksilnih grupa zamenjenih vodonicima čime se formiraju dezoksialdoheksoze. Sledeće su dobro poznati slučajevi takvih jedinjenja:" (izvor: sr-Wiki).
Rekao bih da je množina upotrijebljena i u engleskoj verziji tog članka.
3)U 750. broju "Enigme" Simon Racković ima množinu ALASTORI - "Grčki demoni osvete", a ukrštenica gore lijevo počinje ovako: PERISKOP, ALASTORI, KASTORIN, OSTIJA, STANA, TIVA, IKA, TA, I - uspravno: PAKOSTITI, ELASTIKA, RASTAVA, ISTINA, STOJA, KORA, ORI, PIN(cete). Veza s ostalim dijelom ukrštenice je preko "pincete".
Ozbiljan izvor navodi gramatičku množinu, a veliko je pitanje da li se taj oblik koristi u književnom i govornom jeziku.
Za upotrebljeni opis opravdanja nema. Nijedan hemijski element nema množinu, naravno.
Međutim, "platine" sa HJP - a su samo etimološki povezane sa platinom.
Tako u HE (pod razvodnik paljenja) piše: "... radijalno raspoređene nepokretne elektrode, tzv. platine (ima ih koliko i cilindara)...".
I usput, Jovane, zaista se u radovima Simona Rackovića mogu videti neobične množine. Mislim da to nema veze sa nedovoljno čvrstim standardima onog vremena, već sa slobodom koju je svesno sebi davao. Rešio sam na stotine njegovih ukrštenica i možebiti da sam negde čak naleteo na alastore.
S tim u vezi, malo ko ne zna za Klaićevu odrednicu AJASI. Ja sam ubeđen da je on to prepisao iz nekog enigmatskog rada (a u grčkoj mitologiji ima i više Alastora, i uopšte, malo koje poznato ime nosi samo jedan junak).
Dajte se ljudi skulirajte, rasprava je suvišna i bespredmetna! Kakvi kisici, vodici, zlata , pa tim i platine....
Mišljenja sam , da je urednik ili autor imao monopol i radio je što je htio, kako mu se uklopilo, a kritike su, ili "brisane" ili nisu dospijevale na vrijeme, ili ih nije prihvatao....
Ova križaljka jest vrijedna rubrike, utoliko, da se ustvrdi da se tako ne treba raditi....a Jovan treba, prije objave, pogledati, procijeniti pa onda prezentirati....jer, nije sve što je godišta ispod 70. vrijedno nostalgije!
U čemu je ovdje problem? Ja nisam tvrdio da kemijski elementi imaju množinu, niti da je opis iz ukrštenice dobar, nego samo da riječi kojima se oni nazivaju u nekim kontekstima mogu imati množinu:
Himna slobodi Ivana Gundulića:
O liepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti!
Jovane, problem je u opisu koji je dan u križaljci. Ovo što ti navodiš kao primjer, sasvim je drugi kontekst - odnosno, prenešeno značenje! Moglo je tako biti i : sve blaga, sve dragocjenosti, sve što vrijedi....
Ne radi se o zlatu i srebru.....Na taj način ne ide u križaljku!
Usput, šaljiva pjesmica ( koja je u direktnoj vezi s Istanbulom) : "Ti si moje zlato, ti si moje srebro, vidim li te opet, slomiću ti rebro!
Evo nas opet (kao u priči o kreiranju novih riječi) poredimo oblike u književnim, naučnim i sličnim tekstovima sa njihovim uvrštavanjem u križaljke. Samim time što su uvršteni u križaljku iz vrlo "sebičnog" razloga (spašava mi kombinaciju) gube svoj legitimitet koji mogu imati u tekstovima. Križaljke (kakve dosad znamo) nisu pjesništvo ni išta slično, u njih mogu ići samo ispravne riječi i valja odoljeti iskušenjima misleći i na rješavača koga ne treba šokirati našim natezaljkama. Mnogo je složenija tema sintagmi i interneta...
Jovane, Vikipedija na ovdašnjim jezicima ne bi smela biti referenca za rešavanje jezičke problematike. Ima tu previše dobe volje i želje, a malo znanja i pismenosti. Možda je u engleskom originalu vodonik i naveden u množini, ali u srpskoj verziji mogu biti samo atomi vodonika i nikako drugačije.To doslovno prevođenje pomoću Gugl prevodioca, nepoštivanje sintakse srpskog jezika i korišćenje engleske sintakse, pregonjenje sa pasivom, itd. su poslovične boljke Vikipedije od samog njenog postanka.
Mislim da sam poznavao enigmata koji je rješavao ovu križaljku, pa da je umjesto njega dovršim: 11. uspravno je ĆENAR, a 30. vodoravno LAKUNAR.
Naknadno ubačene još dvije ukrštenice iz istog broja.
Ljudi, kriv sam i priznajem da sam zakuhao. K tomu, kad sam vidio "PLATINE" i križaljku s usjecima uopće nisam pogledao što piše ispod lika pa se ispričavam Marijanu Kancelariću. U ovoj križaljci ima i etimološki pojam UTAH, kao i fonetski PIKASO. Katastrofa!
Ova druga nije katastrofalna, samo je loše rešena. Brezovina, ne grebovina, slezine, brekovi (to je ono što inače zovemo brejk).
Primećujem i da je film "Svoga tela gospodar" nekoć bio vrlo popularan, čim je i krava Pisava zaslužila mesto u ukrštenici. :)
1) Mi danas ne znamo ko je pojam PLATINE opisao kao "plemeniti metal (mn.)". A nije se moralo tako jer Vujaklijin "Leksikon stranih reči i izraza" iz juna 1954. godine (mlađi je od mene samo pet mjeseci!) sadrži i drugu riječ "platina" ovako opisanu: "ploča na koju se oslanjaju svi delovi sata; metalna ploča kroz koju prolazi ključ u bravu". Isto značenje navodi se i u Vujakliji iz 1991. godine.
Teško je vjerovati da urednik "Enigme" nije imao Vujakliju, a vjerovatno ga je imala i autorica ukrštenice.
2) U "Maloj enciklopediji Prosveta" (1978) nalazi se odrednica - napisana ćirilicom - Утах в. Јута. Takva odrednica nalazi se i u izdanju iz 1984. godine. Možda je autorica imala i "Malu enciklopediju Prosveta"...
Постави коментар