ČORDAŠ
Piše: Ilija Ozdanovac
Svako
jutro, kad sam bio već iskočio iz špilhozni i "okrljo”,
te smio samostalno, bez pratnje dade ili mame, ulaziti u štalu,
moja dužnost u obiteljskoj kući, bila je ta, da jutrom otvorim ulaznu
kapiju na našoj avliji i na ulicu pustim neznamnisamkolikodebožetiihizbroji
naših krava, jer eto, čuje se da uzduž Varoščice ide čorda... a
to je značilo da nailazi, kao i svakog dana, čovjek koji seosku stoku skuplja
na hrpu i tjera na "Čistine" (veliki seoski pašnjak jugozapadno od
Otoka), na cjelodnevnu ispašu. Nije se smjelo zakasniti, u protivnom, trebalo
ih je hraniti cijeli dan, a ja, ma, sigurno bi za to " klečao na
kukuruzima"!
ČORDAŠ je (za razliku od
čobana ili svinjara), dakle, bio čovjek koji je, za neku novčanu naknadu,
jutrom tjerao, a s večeri vraćao seoske krave s ispaše i danju
brinuo o njima! Obično je to bio siromašak, bez nekog društvenog statusa,
ali je mještanima (seljanima) značio više no mjesni pisar. Imao je on i pomoći
svoje djece koji su trčkarali i krave dovodile " u red"!
Čordaša
odavno nema, a Bogu za priznati, nema više niti toliko i takvih krava ....
Pored
čordaša poznat je izraz i čordar, a korijene vuče iz
mađarske riječi csorda (ž), u značenju krdo, a
isto je zabilježeno u HER-u i HJP.
Iz
ovog izraza porijeklo vuku i prezimena Ćorda, Čordaš, Čordašev , Čordašić,
Čordašević…
Najbolji
hrvatski tamburaši (ranije "Zlatni dukati" ) opjevaše njega u
pjesmi " Andrija čordaš" (https://www.youtube.com/watch?v=ptg6v7T1Y_A)
5 коментара:
Je l' se ta čistina zvala i Utvajt?
Vrlo zanimljivo!
"Utvaj" (ali bez t") je bio prihvaćen i poznat pojam, ali je u Otoku, pored ovih "Čistina" koje pominjem i koje zapravo jesu utvajt , postojao još jedan prostor koji se zvao baš tako, pa su tako mještani ( ondašnji) razlikovali i "Čistine" i " Utvaj"!
U knjizi "Austrijacizmi i germanizmi u Baranji" Stipe Benaka piše:
utvajda = najamni pašnjak
Od Čordaša meni je poznat samo Zlatko Čordaš bivši JU stolnoteniser (ili ako hoćete pingpongar)
Постави коментар