ISPOLAC
Piše: Ilija Ozdanovac
Valjda
čovjek, kada dođe u neke poznije godine, nema šta pametnijeg raditi, no po
najdubljim dijelovima uma tražiti nešto što će ga vratiti u djetinjstvo. I tako
i ja, sukladno periodu života i onog što vidim oko sebe!
Susjed,
inače zagriženi ribič, pakuje " prnje" u prtljažnik terenca, pa mu u
prolazu ispade jedan predmet koji će biti tema ovog napisa!
Dakle,
vodio mene moj dida često "u ribu", kako je on to običavao govoriti.
Jer, sramota bi bila - Spačva nam pred nosom, a "meteri" (oduboka jezerca koja su nastala iskapanjem zemlje za
nasip pruge, "štreku",Vinkovci- Brčko), u ono vrijeme kad Spačva
"pretrgne" ( djelomično presuši), vrvili ribom, pa ju je samo trebalo
"pokupiti". Bilo je tu oho-hoštuka, šarana , linjaka, crvenperki "od
kilu", a za napast od babuške tada nitko nije znao!.
Ja
malen, bojažljiv, čamac vremešan kao dida, ali ja sam bio ponosan na funkciju
koja je meni bila namijenjena, a tim je strah od vode bio zanemariv! Dida je
razvlačio vrške, zabadao kolje, a ja sam, s vremena na vrijeme, uzimao
ispolac i izbacivao vodu koja je u čamac ulazila između slabo
katranisanih dasaka.
ISPOLAC je, dakle, drvena
alatka, nalik na lopaticu, ali visokijih bočnih rubova kojom se izbacivala voda
iz čamca. Pravila se dubljenjem iz mekog drva topole ili vrbe i čamac je bez
toga bio nezamisliv.
Naziv
ISPOLAC, najvjerojatnije, dolazi od glagola " ispolcavati"
odnosno , izbacivati, a za što ne nađoh potvrdu, ali sam to čuo od starijih i
provjerenih ribiča.
Vremena
su se promijenila, pa je ispolac danas načinjen od plastike, nastao
jednostavnim poprečnim prerezivanjem onih malo debljih kanistara od octa
ili motornih ulja, a onih davnašnjih ne znam, ima li ih?
Provjeravajući,
utvrdih da se pored ovog naziva za istu stvar upotrebljavaju i nazivi: puljarka ili šešula, mada je za pretpostaviti da ih ima mnogo.
Nadalje,
na Wikipediji nađoh članak kako Pravilnik o brodicama u više članaka
navodi nužnu opremu raznih vrsta brodica, u kojima se poimence spominju ispolac
i kablić.
4 коментара:
Čitajuči, ustvrdih da sam prilikom prepisivanja teksta, ispustio jedan dio teksta.
A glasi ovako: .... "a "meteri" (oduboka jezerca koja su nastala iskapanjem zemlje za nasip pruge, "štreku",Vinkovci- Brčko), u ono vrijeme kad Spačva "pretrgne" ( djelomično presuši), vrvili ribom, pa ju je samo trebalo "pokupiti". Bilo je tu štuka, šarana, linjaka, crvenperki "od kilu", a za napast od babuške tada nitko nije znao! ".
Ko radi taj i griješi, a ko griješi taj uvijek nađe opravdanje! ;-)
Tekst je dopunjen, a tebi još jednom zahvaljujem na tekstovima za ovu rubriku. Nadam se da će još poneko slijediti tvoj primjer. Za mart su već ubačena sva slova osim N i C, a već se poako radi i na aprilskim prilozima.
Ma, tek me sad počela "pucati" nostalgija za prošlim danima. Bit će toga još, samo kad mi padne na pamet nešto što je vrijedno sačuvati od zaborava!
ŠEŠULA se na Hvaru koristi(la) i u vinogradarstvu i podrumarstvu, u vrijeme JEMATVE (berba grožđa) za "vađenja" mošta iz KACE i ubacivanje u MIŠINE (mijeh od kozje ili ovčje kože). Mišine bi se vezivale sa ZAVUZON (uzica od kozje dlake), uz pomoć TARTAJUNA (drveni štap) za švršće stezanje da vino ne curi kad se uprti na živinu.
ŠEŠULA se također se koristi i u konobi kod ispuljkavanja (od glagola "isputi" - izvaditi vodu iz nečega) vode kod pranja bačava. u koju se ulazilo kroz PURTELU (konusna lučna vratašca pri dnu).
Iz zbirke riječi mog oca Marka: Rječnik varbonskoga govora ili "Kako su govorili naši stori" (u pripremi)
Постави коментар