UPITNIK ZA LZJ - FERDERBER
Piše: Stjepan Horvat
U Zagonetaču broj 212
objavljenom u Čvor Razbibrizi broj
352 (22. XII. 1979.) Slavko Peleh je
objavio tekst pod naslovom „Otvoreno pismo Antonu Ferderberu“. Bila je to mala
kritika mog teksta o Antonu Ferderberu,
objavljenog kao odrednica Leksikona
zagonetača Jugoslavije, ali i želja da se neke činjenice potvrde ili
bar preciznije odrede. Peleh je imao uvida u Upitnik za Leksikon zagonetača što
ga je ispunio Anton Ferderber i s popratnim pismom uputio meni (o tome sam
pisao u 47. prilogu rubrike Acta
aenigmatica), razgovarali smo o svemu i nismo mogli potvrdi da je baš sve
ono što je Ferderber napisao u Upitniku – točno. Naravno radilo se o mojim
navodima da je Ferderber najplodniji
autor zagonetaka, da je najstvestraniji
autor i da je počeo zagonetati negdje
s devet godina, što znači 1929. godine.
Podatke u
Ferderberovu životopisu složio sam prema njegovim zapisima, a nije bilo razloga
da se u većinu njih ne vjeruje. Peleh je naše sumnje objelodanio u članku i
zamolio da se sam Ferderber očituje o njima, no nažalost povratnog odgovora
nije bilo.
I to je bio razlog
zašto se počelo uvelike istraživati stare zagonetačke rubrike i pokušavalo
zabilježiti što više podataka o autorima zagonetaka. No to je bio težak zadatak
i malo je zagonetača moglo pristupiti tome poslu, jer najčešće je trebalo
odlaziti u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i tamo provoditi dosta
vremena u iznalaženju podataka o zagonetkama. Mora se znati da do tada nitko
nije istraživao početke zagonetaštva, da nije bilo ni popisa časopisa u kojima
su bile rubrike sa zagonetkama, a vrlo malo se znalo i o prvim autorima.
Slavko Peleh je
objavio Bibliografiju „Sfinge Rebusa“
(1929.-1941.) (EU „Čvor“, 1982.) u kojoj je pobrojao sve autore ovog
zagonetačkog časopisa, a Ferderber se pojavljuje 1932. godine, što je najraniji
zapisani podatak. Ferderber je u to vrijeme bio dvanaestogodišnjak.
Na pitanje u Upitniku
za Leksikon zagonetača koliko je objavio radova Ferderber je napisao:
Kada dobro razmislim i odvagnem razdoblje od svoje devete godine do
1941 kada sam sve do 1945 prekinuo sa ovim svojim dragim hobijem (zbog
zatvaranja, dolaska pred prijeki sud i svih užasa koje donosi ovakav položaj!)
pa opet od 1945 do 1974 kada sam radio sve vrste zagonetaka te od 1976 do sada
vjerujem da sam sastavio ukupno do 60.000 zagonetaka, od toga križaljka više od
25.000! Sastavljao sam surađujući i uređujući paralelno u mnoštvu listova,
tjednika i revija zbilja veliko mnoštvo raznovrsnih zagonetaka od najlakših do
najtežih po sadržaju kao i po kompoziciji.
Je li bilo moguće u
tadašnje vrijeme objaviti toliko zagonetaka teško da će se naći odgovor, ali s
vremenom će biti popisani časopisi koji su objavljivali zagonetke, možda će
biti napravljene i bibliografije s točnim podacima, iako u to sumnjam jer su
brojni listovi objavljivali sastavke bez potpisa, a velika većina starih autora
je danas mrtva i nije ostalo tragova koji bi potvrdili tko je bio autor.
O Ferderberovom
doprinosu zagonetaštvu kroz brojne inovativne zagonetke i rekorde u ondašnje
vrijeme u idućem nastavku.
11 коментара:
Mislim da Ferderber nikako nije mogao objaviti toliko zagonetaka. Najviše mu ih je izašlo u Džepnoj križaljci. Svi ostali časopisi bili su kratkoga daha.
Rad A. Ferderbera mi je nepoznat.
Koliko je mogao radova objaviti? Ne znam, ali ako je radio za nekoliko neenigmatskih listova (npr. više dnevne novine, nedeljnika,...) mogao je uraditi dosta. Da li je bilo moguće napraviti baš 60.000 u to vrijeme? Možda!
U današnje vrijeme je moguće objaviti 60.000 zagoentaka (20.000 ukrštenica), ako se neko u kontinuitetu (svakodnevno) bavi pravljenjem zagonetaka za više enigmatskih i nenenigmatskih časopisa jedno 40-50 godina, a radi udarnički.
U zagrebačkom časopisu Otkriča br.9/1958 bio je raspisan natječaj za sastavljanje magičnog kvadrata 9x9 ili 8x8.U br.11/1958 objavljeni su rezultati.Nitko nije sastavio 9x9 koji bi zadovoljio propozicije pa prve tri nagrade nije nitko dobio.Žiri je ipak odabrao dva sastavka otprilike jednake vrijednosti i podijelio im 4. i 5. nagradu. To su bili Stjepan Petković i Ante Ferderber.
Za časopis "Otkrića" u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice piše ovo:
Vrsta građe------ serijska publikacija
Naslov----------- Otkrića : novosti i zanimljivosti iz nauke : časopis za popularizaciju nauke.
Brojčani podaci-- God. 1, br. 1(maj 1954)-god. 4, br. 12(decembar 1959).
Impresum--------- Zagreb : Epoha - izdavačko poduzeće glavnog odbora Narodne tehnike za Hrvatsku, 1954-1959.
Materijalni opis- 4 sv. : ilustr. ; 20 cm.
Izlaženje-------- Mjesečno.
Napomena--------- Od god. 4, br.1(1957) glavni urednik: Ljubo Grubor
Čini mi se da o tom natječaju do sada nije bilo riječi u enigmatskoj publicistici. Ne spominje se ni u Ferderberovoj biografiji u LZJ, a u tom izvoru se ne spominje ni Stjepan Petković.
Imam zagonetačke izreske iz časopisa "Otkrića" od 1956. do 1959. Na zadnjoj je stranici Ferderber objavljivao zagonetke, najčešće višestruke mrežaste kombinacije, a od 1958. tematsku križaljku.
U izresku iz broja 9/1958. nisam našao ništa o natječaju za kvadrat 9x9, vjerojatno je bio na nekoj drugoj stranici.
Zanima me tko je Zvonko koji se sjeća "Otkrića" iz 1958.
Zvonko je Zvonimir Bach koji je 1958 krenuo u 1. razred srednje škole i pretplatio sam se na časopise Otkriča i Savremena tehnika u kojem je isto bilo zagonetaka pa i nekoliko kriptograma koji su me zainterisirali tek kasnije. Natječaj je na str. 566 a rezultati na694.
Molimo Zvonka, poznatijeg nam kao Zvonimir Bach, da skenira te stranice koje spominje i da skenove pošalje ovom blogu na objavu. Tako ćemo i mi drugi vidjeti i pročitati ono o čemu do sada ništa nismo znali.
Pozdrav kolegi!
Nažalost ja sam malo staromodan, malo znam s kompjutorom a i neznam da li ovaj moj može.Ove originalne stranice sam obečao Horvatu i poslat ću mu još ovaj tjedan pa će on znati dati ih na uvid.
Pozdrav svim kolegama!
Zahvaljujem na javljanju. Ovakve informacije su zlata vrijedne.
Kad stigne nešto ćemo napraviti s time. Inače, Zvonko se bavi kriptogramima i već ranije smo planirali napraviti neku knjižicu s njima. Možda bude sreće pa će za mog života i to ugledati svjetlo dana. Pozdrav svima.
Постави коментар