ACTA AENIGMATICA (33)

PUZZLEANA

Piše: Stjepan Horvat

Kada sam ušao u svijet zagonetaštva prije gotovo šezdeset godina, malo toga mi je bilo poznato i sve se svodilo na ono što sam mogao pronaći u tadašnjim enigmatskim časopisima u Jugoslaviji. Kasnije pod ruku došao je pokoji časopis iz Italije i Njemačke. O knjigama da i ne pišem. Tek pokretanjem Enigmatskog udruženja Bjelovar, osim samog izdavanja „Čvora“, počeli smo intenzivno prikupljati sve što je bilo vezano za zagonetaštvo iz drugih zemalja. Posebnu podršku imali smo od naših „gastarbajtera“, preko kojih smo došli do prvih stranih knjiga i brojnih časopisa.

Prvi susreti novinara urednika proširili su nam vidike, a svaki susret je donosio neke novosti i zanimljive podatke iz drugih zemalja, pa i šire. Tako sam nakon jednog skupa u Szombathelyu (Mađarska) „švercao“ u Jugoslaviju prvog Amerikanca kojeg smo uspjeli nagovoriti da dođe u Europu – i to bez potrebne vize. Naravno, bio je to Will Shortz, nešto mlađi od mene, a oboje smo u to vrijeme bili mladi u odnosu na druge urednike. Will je bio moj gost tri dana u Bjelovaru i Zagrebu i tako je počelo naše osobno i zagonetačko prijateljstvo.

Potaknut našim izdavačkim nastojanjima, povijesnim istraživanjima i teorijskim prilozima, i Will se odlučio posvetiti zagonetaštvu, ne samo kao autor križaljaka u „New York Timesu“, već i kao zagonetački povjesničar, teoretičar i bibliograf. Vjerujem da će biti prigoda da napišem koju više o njemu i našim druženjima, ali danas bih o jednoj njegovoj knjizi, koja je nastala nakon njegovih iskustava stečenih kod nas i u Italiji, gdje je osobno upoznao i Slavka Peleha te Alda Santija i Alda Rossija.

I Will Shortz je intenzivno skuplja razne knjige i magazine vezane za zagonetaštvo i stvorio vrlo bogatu biblioteku, a popis prikupljenih materijala objavio je u knjizi „Puzzleana“ – Bibliografija rijetkih knjiga i časopisa iz Knjižnice Willa Shortza. „Puzzleana“ je otisnuta u studenom 1988. godine. U njoj je obrađeno 775 jedinica u 21 tematskoj skupini, a pojedini materijali sežu u polovicu 19. stoljeća. Iz pregleda sadržaja ove bibliografije vidi se koliko u Americi pojam zagonetaštva široko obuhvaća razne vrste zagonetaka. Evo samo kraćeg pregleda (v. original Contents): A. Različite zagonetke (189 navoda), B. Matematičke zagonetke (26), C. Logičke zagonetke (14), D. Križaljke (89), E. Druge mrežaste zagonetke (23), F. Spajaljke, premještaljke i dr. (67), G. Prvoslovke i dvostruke prvoslovke (21), H. Zagonetke i pitalice (46), I. Kodovi i šifre (22), J. Labirinti (6), K. Tangrami i slične zagonetke (22), L. Druge mehaničke i manipulativne zagonetke (14), M. Misterije i detektivske zagonetke (26), N. Zagonetke na stranim jezicima (40), O. Matematičke rekreacije (29), P. Rekreacije riječima (18), Q. Povijest i teorija zagonetke (58), R. Zagonetačka bibliografija (15), S. Leksikoni zagonetača (6), T. Priručnici za rješavanje zagonetaka (22) i U. Zagonetački časopisi (31).

U Kazalu autora nalazi se više od pet stotina autora, a među njima našla su se i dva iz Hrvatske: Slavko Peleh (Kako sastaviti dobru križaljku, Bibliografija enigmatike i Rebusi u Slavena) i Stjepan Horvat (Leksikon zagonetača Jugoslavije).