PUZZLEANA
Piše: Stjepan
Horvat
Kada sam ušao u svijet zagonetaštva prije gotovo šezdeset godina, malo
toga mi je bilo poznato i sve se svodilo na ono što sam mogao pronaći u
tadašnjim enigmatskim časopisima u Jugoslaviji. Kasnije pod ruku došao je
pokoji časopis iz Italije i Njemačke. O knjigama da i ne pišem. Tek pokretanjem
Enigmatskog udruženja Bjelovar, osim samog izdavanja „Čvora“, počeli smo
intenzivno prikupljati sve što je bilo vezano za zagonetaštvo iz drugih
zemalja. Posebnu podršku imali smo od naših „gastarbajtera“, preko kojih smo
došli do prvih stranih knjiga i brojnih časopisa.
Prvi susreti novinara
urednika proširili su nam vidike, a svaki susret je donosio neke novosti i
zanimljive podatke iz drugih zemalja, pa i šire. Tako sam nakon jednog skupa u Szombathelyu (Mađarska)
„švercao“ u Jugoslaviju prvog Amerikanca kojeg smo uspjeli nagovoriti da dođe u
Europu – i to bez potrebne vize. Naravno, bio je to Will Shortz, nešto mlađi
od mene, a oboje smo u to vrijeme bili mladi u odnosu na druge urednike. Will
je bio moj gost tri dana u Bjelovaru i Zagrebu i tako je počelo naše osobno i
zagonetačko prijateljstvo.
Potaknut našim
izdavačkim nastojanjima, povijesnim istraživanjima i teorijskim prilozima, i
Will se odlučio posvetiti zagonetaštvu, ne samo kao autor križaljaka u „New
York Timesu“, već i kao zagonetački povjesničar, teoretičar i bibliograf.
Vjerujem da će biti prigoda da napišem koju više o njemu i našim druženjima,
ali danas bih o jednoj njegovoj knjizi, koja je nastala nakon njegovih
iskustava stečenih kod nas i u Italiji, gdje je osobno upoznao i Slavka Peleha te Alda
Santija i Alda
Rossija.
I Will Shortz je
intenzivno skuplja razne knjige i magazine vezane za zagonetaštvo i stvorio
vrlo bogatu biblioteku, a popis prikupljenih materijala objavio je u knjizi „Puzzleana“ – Bibliografija rijetkih knjiga
i časopisa iz Knjižnice Willa Shortza. „Puzzleana“ je otisnuta u studenom
1988. godine. U njoj je obrađeno 775 jedinica u 21 tematskoj skupini, a
pojedini materijali sežu u polovicu 19. stoljeća. Iz pregleda sadržaja ove
bibliografije vidi se koliko u Americi pojam zagonetaštva široko obuhvaća razne
vrste zagonetaka. Evo samo kraćeg pregleda (v. original Contents): A. Različite
zagonetke (189 navoda), B.
Matematičke zagonetke (26), C.
Logičke zagonetke (14), D. Križaljke
(89), E. Druge mrežaste zagonetke
(23), F. Spajaljke, premještaljke i
dr. (67), G. Prvoslovke i dvostruke
prvoslovke (21), H. Zagonetke i
pitalice (46), I. Kodovi i šifre
(22), J. Labirinti (6), K. Tangrami i slične zagonetke (22), L. Druge mehaničke i manipulativne
zagonetke (14), M. Misterije i
detektivske zagonetke (26), N.
Zagonetke na stranim jezicima (40), O.
Matematičke rekreacije (29), P.
Rekreacije riječima (18), Q.
Povijest i teorija zagonetke (58), R.
Zagonetačka bibliografija (15), S.
Leksikoni zagonetača (6), T.
Priručnici za rješavanje zagonetaka (22) i U.
Zagonetački časopisi (31).
U Kazalu autora
nalazi se više od pet stotina autora, a među njima našla su se i dva iz
Hrvatske: Slavko Peleh (Kako sastaviti dobru križaljku, Bibliografija enigmatike i Rebusi u Slavena) i Stjepan Horvat (Leksikon zagonetača Jugoslavije).
2 коментара:
Bilo bi zanimljivo saznati da li u Shortzovoj "Puzzleani" danas ima još koja enigmatska knjiga s naših prostora. Možda Štef zna?
"Puzzleana" se spominje i na sh-Wikipediji: MEN Bibliograf. Trebalo bi dopuniti i taj članak jer je tih nagrada sigurno bilo više.
Постави коментар