Ovo je prvi rad, iz grupe plasiranih među prvih 10, kojem nisam dodijelio bodove, pa ću ga (malo) proanalizirati. Najprije da kažem, da sam se dosljedno držao principa koji sam primijenio kod pobjedničkog (Milunovićevog) rada, tako ne bi bilo. Međutim, smatrao sam da ne treba biti isključiv i da član žirija ne smije nagrađivati samo ono što mu se lično sviđa i što je sastavljeno u stilu koji on preferira. Zato sam često nagrađivao trud i formu, a na sadržaj zažmirio, kao što sam i napisao u jednom od obrazloženja, a što se pojedincima koji su komnetarisali i nije baš svidjelo.
Iako pripada onoj malobrojnijoj grupi radova u kojima se prednost daje sadržaju, i iako je autor napravio vrlo pitak i lako rješiv rad, čini mi se „iz glave“, on ipak ne plijeni vizuelnom ljepotom. Premda nisu u lancima, crna polja su tako postavljena da odaju utisak rasporeda oko bjeline (koje nema). Estetiku lika dodatno narušava veliki broj (4) parova crnih polja koja su ravno povezana, kao i njihova koncentracija u prva dva reda i donjem dijelu lika. Zahvaljujući tome i odsustvu većeg broja pojmova koji se protežu cijelom širinom lika, nekako se „izgubio“ ovaj 15-oslovni izraz u trećoj koloni, i nije došla do izražaja njegova strukturna ljepota, kao ni ljepota riječi brazgotina i sintagmi Suecki kanal i Mala Azija. S obzirom na „slobodnu“ formu, rad ima veliki broj (20) crnih polja – većina radova sa bjelinom su imala 2 ili 3 crna polja manje, takođe i ne velike prosječnu dužinu riječi (5,09) i broj slovnih skupina (33), a ne može se pohvaliti ni velikim brojem nefrekventnih slova. Primjetno je odsustvo izolovanih pojmova od jednog i dva slova u sredini lika, ali i značajno prisustvo višeslovnih skraćenica, bez obzira na njihovu poznatost.
S obzirom na navedeno, a budući da su ovakvi radovi (kod mene) ponovo došli na red za nagrađivanje tek pri dnu tabele, ovaj je rad ostao bez bodova.
O takmicenjima/natjecajima, nasoj vjecnoj temi: Slavko, mozda, ohrabren paznjom publikuma, mozes otvoriti diskusiju (uz tvoje moderiranje samo u smislu da drzis fokus i vodis sve ka nekakvim zakljuccima kakvi god da su) koja bi nam pomogla da utvrdimo sta istinski zelimo i ocekujemo od takmicenja, organizatora, zirija. Da li je u redu istovariti pred dobronamjerne “mazohiste” u ziriju gomilu radova koji nisu prosli ozbiljan filter pa da im bude muka od posla kojeg su se entuzijasticki prihvatili, da rade protiv svojih uvjerenja (daju bodove radovima koje ne smatraju ispravnim…), da obrazlazu sve to sto ih neizbjezno dovodi u kontradikcije. Jedno od osnovnih pitanja (vec pomenuto) je da li se bodovima nagradjuju pokusaji, dobra volja ili rezultat. Nije ovo bilo takmicenje pocetnika koje treba ohrabriti jer su se potrudili, imali ambiciju, ulozili rad, uostalom radovi nisu bili potpisani i nema tog “ljudskog faktora”, samo mreza i ono sto je u njoj. Evo se sjetih krasne ideje za dalmatinski enigmatski list pod nazivom MRIZA, e u nasim mrizama smo ovdje imali puno onog sto se, mislim, zove sekundarne (internetske i druge) sirovine, poneku kvalitetnu ribu, Luka pomagaj. Treba biti fer i prema autorima, prethodna ziriranja su ih ohrabrila da natezu bjeline do pucanja mrize. Bolje da se zaustavim, ionako se ponavljam. Iskreno hvala organizatoru, autorima, ziriju, komentatorima… uz jos iskrenije misljenje da svi skupa zasluzujemo i mozemo bitno bolje.
O ovom radu: da imamo paralelni rjesavacki ziri ovaj rad bi bio visoko plasiran. Zanatski gledano lako je prepoznati standardnu situaciju, dio odakle je autor krenuo (lijeva polovina) je bitno iznad ostatka mreze, desno i dolje je rutinsko dovrsavanje. Da je DJUKOSIN negdje uspravno, lako bi bilo provuci vodoravni prolaz na dnu mreze i to bi bitno unaprijedilo balans i ljepotu mreze. I bez potpisa autora moj komentar bi bio “ovaj se nije namucio”. Nista novo ne rekoh, Radoja je sve to pokrio. Posto vjerujem da treba nagraditi rezultat, a ne muku, da i u zanatskom takmicenju treba misliti i na rjesavaca (zato su ozbiljnija takmicenja koje organiziraju redakcije) ovaj lezerno uradjeni rad bi od mene dobio bodove.
Nažalost (a i na nečiju sreću :P) ne mogu da nastavim sa komentarisanjem radova jer mi obaveze ne dozvoljavaju. Ja sam detektovao ovaj rad kao najizbalansiraniji u opštem smislu, tj. ni po jednom parametru ne zaslužuje nisku ocenu, a zamerke koje imam su uglavnom zanatske (množine, glagoli koje je bilo moguće izbeći bez posebnog truda, crno polje dole desno, skraćenice), a i treći tematski pojam je obrađen na vrlo neozbiljan način. Međutim, u koloni zanat nijedna ukrštenica nije dobila najvišu ocenu, to sam to u hodu praktično isključio iz računa, i ovoj sam na kraju dodelio najviše bodova jer sam, kad se sve uzme u obzir, na pristup i sledstveni rezultat imao najbezazlenije primedbe. Da je reč o vrhunskoj kreaciji - nije, ali ukrštenica bar ne liči ni na jednu drugu u seriji.
3 коментара:
Ovo je prvi rad, iz grupe plasiranih među prvih 10, kojem nisam dodijelio bodove, pa ću ga (malo) proanalizirati. Najprije da kažem, da sam se dosljedno držao principa koji sam primijenio kod pobjedničkog (Milunovićevog) rada, tako ne bi bilo. Međutim, smatrao sam da ne treba biti isključiv i da član žirija ne smije nagrađivati samo ono što mu se lično sviđa i što je sastavljeno u stilu koji on preferira. Zato sam često nagrađivao trud i formu, a na sadržaj zažmirio, kao što sam i napisao u jednom od obrazloženja, a što se pojedincima koji su komnetarisali i nije baš svidjelo.
Iako pripada onoj malobrojnijoj grupi radova u kojima se prednost daje sadržaju, i iako je autor napravio vrlo pitak i lako rješiv rad, čini mi se „iz glave“, on ipak ne plijeni vizuelnom ljepotom. Premda nisu u lancima, crna polja su tako postavljena da odaju utisak rasporeda oko bjeline (koje nema). Estetiku lika dodatno narušava veliki broj (4) parova crnih polja koja su ravno povezana, kao i njihova koncentracija u prva dva reda i donjem dijelu lika. Zahvaljujući tome i odsustvu većeg broja pojmova koji se protežu cijelom širinom lika, nekako se „izgubio“ ovaj 15-oslovni izraz u trećoj koloni, i nije došla do izražaja njegova strukturna ljepota, kao ni ljepota riječi brazgotina i sintagmi Suecki kanal i Mala Azija. S obzirom na „slobodnu“ formu, rad ima veliki broj (20) crnih polja – većina radova sa bjelinom su imala 2 ili 3 crna polja manje, takođe i ne velike prosječnu dužinu riječi (5,09) i broj slovnih skupina (33), a ne može se pohvaliti ni velikim brojem nefrekventnih slova. Primjetno je odsustvo izolovanih pojmova od jednog i dva slova u sredini lika, ali i značajno prisustvo višeslovnih skraćenica, bez obzira na njihovu poznatost.
S obzirom na navedeno, a budući da su ovakvi radovi (kod mene) ponovo došli na red za nagrađivanje tek pri dnu tabele, ovaj je rad ostao bez bodova.
O takmicenjima/natjecajima, nasoj vjecnoj temi: Slavko, mozda, ohrabren paznjom publikuma, mozes otvoriti diskusiju (uz tvoje moderiranje samo u smislu da drzis fokus i vodis sve ka nekakvim zakljuccima kakvi god da su) koja bi nam pomogla da utvrdimo sta istinski zelimo i ocekujemo od takmicenja, organizatora, zirija. Da li je u redu istovariti pred dobronamjerne “mazohiste” u ziriju gomilu radova koji nisu prosli ozbiljan filter pa da im bude muka od posla kojeg su se entuzijasticki prihvatili, da rade protiv svojih uvjerenja (daju bodove radovima koje ne smatraju ispravnim…), da obrazlazu sve to sto ih neizbjezno dovodi u kontradikcije. Jedno od osnovnih pitanja (vec pomenuto) je da li se bodovima nagradjuju pokusaji, dobra volja ili rezultat. Nije ovo bilo takmicenje pocetnika koje treba ohrabriti jer su se potrudili, imali ambiciju, ulozili rad, uostalom radovi nisu bili potpisani i nema tog “ljudskog faktora”, samo mreza i ono sto je u njoj. Evo se sjetih krasne ideje za dalmatinski enigmatski list pod nazivom MRIZA, e u nasim mrizama smo ovdje imali puno onog sto se, mislim, zove sekundarne (internetske i druge) sirovine, poneku kvalitetnu ribu, Luka pomagaj. Treba biti fer i prema autorima, prethodna ziriranja su ih ohrabrila da natezu bjeline do pucanja mrize. Bolje da se zaustavim, ionako se ponavljam. Iskreno hvala organizatoru, autorima, ziriju, komentatorima… uz jos iskrenije misljenje da svi skupa zasluzujemo i mozemo bitno bolje.
O ovom radu: da imamo paralelni rjesavacki ziri ovaj rad bi bio visoko plasiran. Zanatski gledano lako je prepoznati standardnu situaciju, dio odakle je autor krenuo (lijeva polovina) je bitno iznad ostatka mreze, desno i dolje je rutinsko dovrsavanje. Da je DJUKOSIN negdje uspravno, lako bi bilo provuci vodoravni prolaz na dnu mreze i to bi bitno unaprijedilo balans i ljepotu mreze. I bez potpisa autora moj komentar bi bio “ovaj se nije namucio”. Nista novo ne rekoh, Radoja je sve to pokrio. Posto vjerujem da treba nagraditi rezultat, a ne muku, da i u zanatskom takmicenju treba misliti i na rjesavaca (zato su ozbiljnija takmicenja koje organiziraju redakcije) ovaj lezerno uradjeni rad bi od mene dobio bodove.
Nažalost (a i na nečiju sreću :P) ne mogu da nastavim sa komentarisanjem radova jer mi obaveze ne dozvoljavaju.
Ja sam detektovao ovaj rad kao najizbalansiraniji u opštem smislu, tj. ni po jednom parametru ne zaslužuje nisku ocenu, a zamerke koje imam su uglavnom zanatske (množine, glagoli koje je bilo moguće izbeći bez posebnog truda, crno polje dole desno, skraćenice), a i treći tematski pojam je obrađen na vrlo neozbiljan način. Međutim, u koloni zanat nijedna ukrštenica nije dobila najvišu ocenu, to sam to u hodu praktično isključio iz računa, i ovoj sam na kraju dodelio najviše bodova jer sam, kad se sve uzme u obzir, na pristup i sledstveni rezultat imao najbezazlenije primedbe.
Da je reč o vrhunskoj kreaciji - nije, ali ukrštenica bar ne liči ni na jednu drugu u seriji.
Постави коментар