Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik. Bio je nositelj plemićkog naslova baruna. Zalagao se da osnova hrvatskog pravopisa bude fonetska tj. da svaki glas ima svoje, uvijek jednako, slovo. Predlagao je i uporabu dijakritičkih znakova u hrvatskom pravopisu i tako bio ispred svog vremena. Pokazalo se da je svojim radom bio preteča Ilirskog preporoda.[1] (https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Ritter_Vitezovi%C4%87)
Možda je manje poznato da je Vitezović bio i vrstan enigmat koji se bavio anagramima, rebusima, akrostihom. Ovo je odlomak iz izvornog znanstvenog rada Gorane Stepanić:
Vitezović je napisao više od tisuću anagrama. Dio njih tiskan je u samostalnim prigodnim izdanjima, dio je ostao u rukopisu, a najveći broj njih, oko 900,objedinjen je i tiskan u opsežnoj i ambicioznoj dvodijelnoj zbirci Fata et vota, sive opera anagrammaton (Beč, 1699).
Pjesnički anagram, odnosno njegovo tumačenje, najčešće je epigram, no javljaju se i hibridni oblici u kojima temaodređuje žanr i, posljedično, veću ili manju duljinu teksta. Tako se u Vitezovića javljaju anagrami čija je egzegeza epitaf, epinikij ili epitalamij. (http://www.academia.edu/24428958/FORMALNI_EKSPERIMENTI_U_LATINSKOM_PJESNI%C5%A0TVU_PAVLA_RITTERA_VITEZOVI%C4%86A_1652_1713_)
Preporučujem čitanje cijelog članka, vrlo je zanimljiv.
A zar nije zanimljivost u prezimenu RITTER pa VITEZOVIĆ, kada znamo da je riter vitez, plemić, odnosno srednjevjekovni vitez iz plemenita roda (njem. Ritter)? I često korištena riječ u križaljkama s opisom riter i obrnuto vitez!
6 коментара:
PAVAO RITTER VITEZOVIĆ
Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik. Bio je nositelj plemićkog naslova baruna. Zalagao se da osnova hrvatskog pravopisa bude fonetska tj. da svaki glas ima svoje, uvijek jednako, slovo. Predlagao je i uporabu dijakritičkih znakova u hrvatskom pravopisu i tako bio ispred svog vremena. Pokazalo se da je svojim radom bio preteča Ilirskog preporoda.[1] (https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Ritter_Vitezovi%C4%87)
Možda je manje poznato da je Vitezović bio i vrstan enigmat koji se bavio anagramima, rebusima, akrostihom. Ovo je odlomak iz izvornog znanstvenog rada Gorane Stepanić:
Vitezović je napisao više od tisuću anagrama. Dio njih tiskan je u samostalnim prigodnim izdanjima, dio je ostao u rukopisu, a najveći broj njih, oko 900,objedinjen je i tiskan u opsežnoj i ambicioznoj dvodijelnoj zbirci
Fata et vota, sive opera anagrammaton (Beč, 1699).
Pjesnički anagram, odnosno njegovo tumačenje, najčešće je epigram, no javljaju se i hibridni oblici u kojima temaodređuje žanr i, posljedično, veću ili manju duljinu teksta. Tako se u Vitezovića javljaju anagrami čija je egzegeza epitaf, epinikij ili epitalamij.
(http://www.academia.edu/24428958/FORMALNI_EKSPERIMENTI_U_LATINSKOM_PJESNI%C5%A0TVU_PAVLA_RITTERA_VITEZOVI%C4%86A_1652_1713_)
Preporučujem čitanje cijelog članka, vrlo je zanimljiv.
REĆI: OVI PROTIV ZAVETA!
A zar nije zanimljivost u prezimenu RITTER pa VITEZOVIĆ, kada znamo da je riter vitez, plemić, odnosno srednjevjekovni vitez iz plemenita roda (njem. Ritter)?
I često korištena riječ u križaljkama s opisom riter i obrnuto vitez!
...TE I VEĆI VRAZOV PATRIOT!
E, TI VEĆI VRAZOV PATRIOT!
Постави коментар