HAZARSKI REČNIK
piše: Nedjeljko Nedić
Nedavni tekstić o Hazarima podsjetio me na „Hazarski rečnik“ glasoviti roman Milorada Pavića, čije se prvo
izdanje pojavilo 1984. To je roman napisan u formi leksikona za kojega je
nadahnuće Pavić dobio još u doba studija radeći na seminaru o sv. Ćirilu
(Konstantinu Solunskome), koji je u svojim besjedama i zapisima spominjao i
Hazare. Podnaslov romana glasi „Roman leksikon sa 100.000 reči“ ili „Rečnik
rečnika o hazarskom pitanju“. Podijeljen je na tri leksikona: Crvenu, Zelenu i
Žutu knjigu, koje čine njegovu romanesknu jezgru, pored koje se izdvajaju još i
Prethodna napomena, Apendiks I, Apendiks II, Završna napomena i Popis
odrednica. Roman se može smatrati i nastavkom ili dopunom izvora o hazarskome
pitanju u obliku leksikona s trima rječnicima (kršćanski, židovski i islamski)
koje je 1691. izdao poljski tiskar Daubmanus
od kojih su nažalost sačuvana svega dva primjerka. Pavićev roman „Hazarski
rečnik“ dobio je Ninovu nagradu, dok
je Pavić bio nominiran i za Nobelovu
nagradu za književnost.
Milorad Pavić (Beograd, 15. X. 1929. – 30. XI. 2009.) srpski je
književnik, književni povjesnik i prevoditelj. Bio je redovnim profesorom na Beogradskome univerzitetu. Od 1991. u
članstvu je SANU. Nama zagonetačima zanimljiv je po još jednome romanu – „Predeo slikan čajem“ iz 1988., čiji je
podnaslov „Roman za ljubitelje ukrštenih
reči“.
6 коментара:
ČASNI KRAH KRIZE
Da barem...
Malo je poznato da Milorad Pavić vuče korijene sa Žumberka, iz sela Dragoševci, od predaka pounijaćenih krajem 17. v.
Njegov stric Nikola Pavić (1898-1976), koji je službovao kao učitelj u kajkavskim predjelima u Međimurju, pisao je pjesme i spada u najbolje kajkavske pjesnike hrvatske književnosti.
U knjizi razgovora sa Miloradom Pavićem “Hazari ili obnova vizantijskog romana” Ane Šomlo, svoj povratak pravoslavlju Pavić je nazvao hazarskom sudbinom “koja je češća i mnogo običnija u životu nego u literaturi, da se završi krug i da se vratite svom poreklu”.
Govoreći o stricu Nikoli rekao je: “Naravno, znao sam njegove stihove i još uvek znam neke napamet. Umeo je divno da priča i sada mi se čini da su te njegove priče bile isto tako dobra literatura kao i njegova poezija. On, međutim, nikada ništa od tih priča nije zapisao i meni je žao što to nije učinio.”
ZAČIN "RESKI" - KRAH!
HASNE KRIK: ZRAČI!
Nisam bio u Dragoševcima na Žumberku, ali sam zato 1987. sudjelovao na arheološkim iskopavanjima u okolici Budinjaka. Jedne nedjelje bio sam na Misi u Kalju, rodnome mjestu legendarnoga Zvonimira Kurpesa, koja se služi po istočnome obredu.
Još ponešto o Hazarima i njihovoj ostavštini se može naći u knjizi Artura Kestlera "Trinaesto pleme".
Постави коментар