"ISTAKNUTI ENIGMATI JUGOSLAVIJE"
Piše: Stjepan Horvat
Ivica Mlađenović, arhitekt, publicist, umjetnički fotograf, grafički dizajner i zagonetački velemajstor, autor je knjige Istaknuti enigmati Jugoslavije tiskane 1989. godine. U stvari, bila je to prva knjiga, od planirane četiri, u kojoj je želio predstaviti sto jugoslavenskih zagonetača i tako objaviti prvu zagonetačku antologiju. U opširnom predgovoru, opisao je kako je vršio odabir autora, kakvu je podršku ili nerazumijevanje imao pri pripremi rukopisa, o problemima s financiranjem tiska i sl. U knjizi su predstavljeni:
Boris Antonić, Zvonimir Azinović, Drago Bajt, Marko Bertoncelj, Pavle Bogdanović, Lazo Dovniković, Mladen Đurđević, Pavle Gregorc, Marijan Jurčec, Marjan Koren, Antun Košir, Danko Kujundžić, Zdravko Kurnik, Zvonimir Kurpes, Želimir Kušić, Vladimir Kuterovac, Branko Lipanović, Stanislav Lukić, Miloš Milićević, Slavko Mlinarič, Boris Nazansky, Jovan Nedić, Robert Pauletić, Miroslav Šantek i Stanislav Železnik.
Pre tri godine sam, posle opsežnih priprema, objavio svoju listu 50 istaknutih jugoslovenskih enigmata, naglašavajući pri tome da me nisu zanimali autori čiji je enigmatski opus davno okončan. Objava liste je, naravno išla uz nameru da svih 50 izabranika predstavim u knjizi – antologiji. Ali, brzo sam se uverio da bi to bio posao koji bih završavao do duboke starosti – ako je dočekam. U civilizovanim zemljama je čast kad saznate da ste uvršteni u neku antologijsku selekciju, kod nas, među enigmatima, sve je drugačije: osedele enigmatske zvezde ne žele društvo mladih, voleli bi da im cela antologija bude posvećena, pisao je tada Mlađenović.
Ideja o knjizi (monografiji) nastala je nešto prije nego što je navedeno u predgovoru, a o njoj je Ivica Mlađenović raspravljao i s pojedinim članovima Zagonetačkog društva Čvor. I meni je bila predstavljena kao knjiga pod naslovom Deset istaknutih zagonetača Jugoslavije, ali Zagonetačko društvo Čvor tada nije moglo osigurati dovoljno sredstva za tisak jer tražena je ekskluzivna oprema, prema grafičkim zahtjevima samog autora.
Poslije Susreta zagonetača Jugoslavije u Vinkovcima (12.-14. listopad 1984.) Mlađenović se pismom obratio članu uprave ZD Čvora Marijanu Jurčecu, odvjetniku i zagonetaču iz Osijeka, da on utječe na upravu da prihvati prijedlog izdavanja knjige. Jurčec je kao odvjetnik službeno zaprimio dokument i proslijedio ga meni da ga uvrstim na raspravu na Predsjedništvo društva.
Predsjedništvo se sastalo 24. studenog 1984. i pod točkom 13 razmatralo je prijedlog Ivice Mlađenovića (iznio ga je i obrazložio Marijan Jurčec). U raspravi su iznijeta dva različita mišljenja o ovom projektu, no zaključeno je (o čemu sam pismom obavijestio Ivicu Mlađenovića 27. studenog 1984.):
- prijedlog treba detaljnije obrazložiti u svjetlu interesa ZD Čvora;
- predlagača zamoliti da iznese financijsku konstrukciju za realizaciju ovog prijedloga, te obrazloži stav da bi autori „delili dobit“;
- da autor obrazloži kriterije za odabir za uvrštenje među tih deset enigmata.
Nakon toga Predsjedništvo će usvojiti konačne stavove u vezi s izdavanje ove monografije.
O stavovima ZDČ nije pisao u uvodniku antologije, ali je rezignirano zapisao:
Želeo sam da sponzore, bez kojih ne bi bilo ove knjige, podstaknem na „razmišljanje“. Pokazalo se da ni Kviz, ni Domen, ne mogu „prevariti“, druge enigmatske asocijacije (društva, klubovi, listovi) su reagovale – ćutanjem ili odbijanjem
6 коментара:
Čini mi se da ovi navedeni u tekstu jesu istaknuti enigmati.
Dobro ti se čini... 10 mjesta nije bilo dovoljno čak ni za tadašnje vrhunske sijede glave. A da je bilo 100 mjesta onda bi bili prigovori da neki ne spadaju u odabrano društvo. Nemam nikakvog znanja o tom i drugim sličnim projektima, nikad nisam vidio (ili se ne sjećam) nijednu od tih knjiga. Generalno mislim da je to, kao i svaka druga javna riječ, vrijedno pažnje, vrlo značajan rad ... ali sve skupa, postojeći i budući projekti, bi imalo mnogo veću težinu kad bi bila prisutna ozbiljna kritika. Bilo bi zanimljivo vidjeti skenirane stranice.
Rukom pisana napomena o 30 godina staža i napomena u tekstu o odnosu sijedih glava prema mladima su u maloj kontradikciji:)
Posjedujem tu knjigu, onako malo raspadnutu jer je uvez loš. Sjećam se i vremena njenog nastajanja, dolazio sam tada često u Čvor i Štef mi je pokazao projekt. Uglavnom i Čvoru je predloženo da plati pa da neki njegovi urednici i suradnici budu u knjizi, na što ovaj nije pristao. Kao što autor napisa, Kviz i Domen su platili... Ne znam zašto nedostaju najbolji slovenski enigmat Jože Berdon (vjerojatno nije bio domenovac) i samozatajni Vlado Kutnjak. Iako mi se ne sviđa način "plati pa si u knjizi" smatram da je veći problem bio isticanje kvalitete autorskih radova kao najvažnijeg obilježja. Dok su neki smišljali rebuse i sastavljali križaljke, drugi su urednikovali, pisali rječnike, priručnike i bibliografije. Treći su se bavili politikom i svi su se smatrali vrsnim enigmatima. Bilo je puno enigmatskih velemajstora, više nego šahovskih vm u Sovjetskom Savezu. Pero
Koga zanima, uvodnik iz knjige "Istaknuti enigmati Jugoslavije" može pročitati OVDJE. Objavljen je 15. decembra 2019. godine kao 852. prilog u rubrici "Nostalgija".
28. stranica iz ove knjige s radovima Danka Kujundžića može se vidjeti OVDJE. Objavljena je 15. februara 2014. godine kao 126. prilog u rubrici "Nostalgija".
Nakon što sam ponovo pročitao uvodnik u knjigu "Istaknuti enigmati Jugoslavije", preporučujem svima da ga (opet) pročitaju. Vrijedi!
Постави коментар