ACTA AENIGMATICA (184)

EU "Čvor" uoči 1980.

Piše: Stjepan Horvat

Enigmatsko udruženje Bjelovar, kasnije Enigmatsko udruženje Čvor (EUČ), od početka svoga djelovanja imalo je viziju kako unaprijediti zagonetaštvo, priskrbiti mu određeni društveni status, a time i enigmatsko stvaralaštvo dovesti u okvire korisne i kvalitetne kulturne djelatnosti. Društvo je djelovalo na području čitave bivše države i nastojalo je oko svojih aktivnosti prikupiti što više privrženika, prije svega zagonetača (enigmata, autora zagonetaka), a kasnije i odgonetača (rješavača zagonetaka). Kako je jačala financijska sposobnost društva, prihvaćale su se i provodile brojne dodatne enigmatske aktivnosti, kao što su organizirana okupljanja, natjecanja, izdavanja stručnih knjiga i  časopisa, kategorizacije zagonetača i odgonetača, skupljanje stručne literature i obrada iste za potrebe budućih enigmatskih rječnika, promidžba enigmatike u lokalnim sredinama i još mnogo toga što je bilo vezano uz enigmatiku, osim i isključivo samo autorskog stvaralaštva.

S obzirom na to da sam godinama bio na čelu svih tih akcija, što kao predsjednik, a ponajviše kao tajnik (operativac) koji je pripremao odluke, a po njihovom prihvaćanju od nadležnih tijela, i provodio u život, podosta vremena sam trošio na to. Za svako događanje pripremao sam poneki materijal, u pravilu prisustvovao sam brojnim akcijama širom Jugoslavije, a kasnije i u zemljama istočnog dijela Europe, pa je tako ostalo dosta pisanog materijala.

Na kraju 1979. godine, kada su počele pripreme za donošenje programa rada u 1980. godine, posebno su se pripremali materijali za godišnje skupštine EUČ, na kojima su nazočili brojni članovi društva, ponekad i više od stotinu. Članove smo obavještavali o radu društva putem umnožavanih materijala (Informacije za članstvo i sl.), a ponekad i opširnim pisanim izvještajima, koji su trebali biti promotori dalje aktivnosti društva. U prilogu je faksimil (tri stranice) jednog takvog izvještaja poslanog članovima uoči Nove godine 1980.

Ne znam trebam li komentirati više to izvješće, ali njegovim iščitavanjem može se zaključiti kakva je bila uloga EUČ u to vrijeme u jugoslavenskoj enigmatici, što se sve pokretalo i provodilo, kakvi su bili rezultati i, konačno, kolika je bila transparentnost u radu društva. Danas pretpostavljam da se, upravo radi takvog načina rada, mnogi stariji zagonetači rado prisjećaju tih dana, iako su načini komunikacija danas između enigmata i njihovih društava i redakcija višestruko brži i jednostavniji. I u ovo novo vrijeme, enigmatika nije ista kao što je bila prije četrdeset, pedeset ili više godina, no ona je i tada postojala i u povijesnom slijedu dala je svoj prilog enigmatici tog vremena, pa ponekad treba razumjeti i to da nije sve samo u veličini bjeline u križaljci ili u nekom rekordu mrežastog lika sastavljenog pomoću računala.