BIRCUZ
Piše: Ilija Ozdanovac
Danas kada mladež odlazi, poradi razonode ili
druženja, ili iz razloga koji ni njima nije sasvim jasan (jer nema više radnih
akcija, izviđača, čitaonica, plesnjaka, a Bogami, ni posla) u
kafiće, kada se udvornička ugostiteljska djelatnost toliko izokrenula samo u
svoju korist, teško je zamisliti, kako je to bilo nekad (…ej, nekad) i kamo su
to rado svraćali i gazde i sirotinja, oni sretni, a više i oni nesretni....Pa
čak i oni koji su si to, iz osobne taštine, odredili da je to mjerilo
statusa i da si mogu i moraju priuštiti taj "luksuz".
Dakako, ovi zadnji, su tu priliku koristili samo nedjeljom, poslije "velike
mise", a namjerno ne žureći kući, dajući snaši prostora i vremena da
zgotovi ručak.
Kad sam ja, dakle, bio ni mali ni veliki, a
samo kradomice pratio kud' mi to ide dada, u Otoku je bilo "bircuza"
na izbor. Onih starinskog štiha, gdje su, bar vikendom svirali vrsni
tamburaši (kako god zvučalo, ali ne s ružnim prizvukom, ali,
"Cigani", jer, brate Romi ne mogu tako svirati i stvoriti "štimung"),
odnosno vrhunski zabavljači ali istovremeno i superumjetnici za pražnjenje
novčanika (šlajboka). A tada je bilo novaca....Za prave
"šmekere" dan je bio prekratak i obično je sve završavalo tužaljkom:
"Idem selom i posrćem, a rukama blato zgrćem"!
Bilo je i onih gostioničara koji su se
pokušavali stopiti s novonastalim gibanjima u društvu, ali oni su goste
brojili samo na prste, ajd' recimo, na obje ruke.
"Bircuz " je naziv od
milja za gradsku ili seosku društvenu "instituciju" –
gostionicu, germanskog je porijekla, koji dolazi od Wirtshaus, što bi
značilo nešto poput domaćinova/gazdina kuća, a što je kao i većina odomaćenih i
prihvaćenih njemačkih izraza, sukladno vremenu, okolini i korisnicima zgodno iskrivljeno
i prilagođeno slavonskošokačkom življu.
Kod
nas se, tada, eto, podrazumijevalo da je bircuz seoska krčma ili
gostionica koja je u svojoj ponudi imala , ako ne baš sve, a ono "gotovo
sve"! Tu se slavilo, žalilo, trgovalo, mirilo, kuražilo (za okršaj kad se
već stigne kući), lokalo, šprdalo (tko je smio)...i svašta nešta . Gotovo
uvijek je mlako pivo tu bivalo bolje, razvodnjeno vino slađe i "brže
vatalo", a rakija, eh, rakija....ni r....
Izraz "bircuz" je zabilježen u HER-u, Klaićevom Rječniku stranih riječi (kao "birc", "birt" i "birchaus") te u Čvorovoj 6!
5 коментара:
U bircuzu je na stolu bio „tamburaš-gulaš“. Znaš li što je to?
Bilo bi dobro to dopisati, jer, nisam se imao priliku sretati a ni gostiti se tim!
Kad su tamburaši došli u bircuz, svirali su i čekali da im netko plati večeru. Dok netko ne plati, jeli su kruh i sol koji su bili na stolu.
Kruh i sol nazivali su "tamburaš-gulaš". Tako su mi barem ispričali kod Čulara.
ANAGRAMČIĆ
U ZBRCI
tih slova
"kafana"
iz snova!
Rešenje: BIRCUZ - u podsetniku starih reči i zaboravljenih izraza - knjizi "ĆOLE TI
DEČIJE" šimanovačkog autora ĐORĐA V. ĆIRKOVIĆA piše: BIRT, BIRCUS - kafana, krčma;
BIRTAŠICA - kelnerica. Ovaj podsetnik je štampan 2012. godine i u pripremi je drugo izdanje!
Vlašar
U "Malom rječniku bolmanskog divana", objavljenom u knjizi "Bolman je bio Bolman" (2012), postoji odrednica:
bircuz - birtija, krčma. U Bolmanu je postojalo više bircuza: Bogdin, Radojin, Sim'ćev, Šentrin, Veliki bircuz.
PS. Danas ne postoji - ni jedan.
Постави коментар