субота, 3. април 2021.

ANAGRAMIRANJE (5432)

Zdenko Capan

15 коментара:

Slavko Bovan је рекао...

Rješenje: 11, 1

Z.Tacić је рекао...

Nepostojano "A"
E,OPASNO TAJNO!

Анониман је рекао...

OPA! TO NEJASNO!

Stipan

Slavko Bovan је рекао...

Rješenje je tačno.

Mandrak је рекао...

Šta je tačno i na kom je to jeziku?
Ceo anagram glasi, ako sam dobro shvatio PAJO: ONO NESTA.
Pajo se u hrvatskom zove Paško, kod nas je Paja.
A i NESTA i NEPOSTOJANO nisu dobar par u premetu.

Zdenko је рекао...

Paja se u Hrvatskoj zvao Pajo, a i sada ga se često tako zove. Što se tiče ovog drugog, s time se slažem.

Mandrak је рекао...
Аутор је уклонио коментар.
Mandrak је рекао...

Više puta sam istraživao tu temu, poslednji put nedavno (pravio sam skandi par "Ispilili se u proljeće", pošto sam sakupljajući teme za dečju enigmatiku utvrdio da su Paja i Patak Dača rođeni u aktuelnom godišnjem dobu).

I evo šta sam utvrdio: Paja je kršten u Gornjem Milanovcu, a kako su "Dečje novine" imala isključiva prava na Diznijeve stripove, u drugim republikma (izuzev Slo i Mak) ta imena su bila samo blago adaptirana, ukoliko je postojala potreba za tim (ženska ređe). Tako je Paja u Hrvatskoj bio Pajo sve dok ga neki Tahir Mujičić nije prekrstio u Paško. Tome ima 30 godina i sve zvanične sinhronizacije koje su otad napravljene predstavljale su ga kao Paška.
Zato u svoju križaljku nisam ni ubacio Pajo kao alternativno ime.

Tonci M је рекао...

Mislim da su u Hrvatskoj jednako uvriježene obje inačice (Pajo i Paško): ja sam, na primjer, odrastao uz Taličnog Toma prije nego je "prekršten". Na nedavnom Kviskotekinom prvenstvu kod rebusa s junacima stripova eksplicitno je naglašeno da se prihvaća bilo koja inačica imena koja je bila popularna na našim prostorima, jer jednostavno nije problem ako se upotrijebi ime koje svi prepoznaju. Ipak, mislim da je Mladen donio ispravnu odluku kad je riječ o skandinavci, jer je kod križaljki inzisitranje na kriterijima prihvatljivosti pojmova često "osjetljivo" i nema razloga kompromitirati uradak i vlastito utrošeno vrijeme zbog nečeg što je lako izbjeći: s druge strane, za kratke i jednostavne forme kao što su anagram i rebus Pajo je kod nas sigurno prihvaljiv (a lijep je i detalj da PATAK-PATKA daje indirektan primjer odgonetke). Također, kod ovakve minijature je utjecaj zajedničkog korijena svakako manje bitan. U svakom slučaju, zanimljiva rasprava!
P.S. jeste li primjetili da je SLOGOTVORNO R monovokalno? :) Nepostojano A me podsjetilo na tu činjenicu ;)

Slavko Bovan је рекао...

NO, VRLO STROGO!

Slavko Bovan је рекао...

Ovo gore je reagovanje na Tončijev tekst.

Slavko Bovan је рекао...

Anagram je Zdenko mogao poslati kao "PAJO, ONO NESTA" te ne bi bilo "problema" s Donaldovim imenom, ali ne bismo imali ovako dobru ilustraciju.

Mladene, zar "Politikin zabavnik" nije krstio Paju Patka? Meni u sjećanju to tako zvoni, ali moguće je da si u pravu za Gornji Milanovac.

Mandrak је рекао...

Ne znam kakva je bila saradnja između Politike i Dečjih novina i kako je to regulisano. Paja, Miki (tj. Mika Miš), Šilja i ostali udarni junaci su se najpre pojavili u zabavniku, to je tačno, a ko je ekipi iz DN dao pravo da koriste te prevode ne bih znao.

Mandrak је рекао...

Sad sam pogledao, Miki Maus je ipak bio Mika Miš samo u periodu do 1939. To je promenjeno već u prvom broju Politikonog zabavnika (28. feb 1939).

Mandrak је рекао...

A ovo je još interesantnije: Mika Miš uopšte nije Miki Maus! On je domaća verzija Diznijevog junaka iz ranih tridesetih, a Saša Rakezić u "Vremenu" kaže da je u to vreme svuda u svetu bilo uobičajeno da lokalni umetnici prisvajaju junake popularne kulture. Tako su naši srip-crtači zapravo osmislili Miku Miša po uzoru na Mikija Mausa. U novinskim stripovima toga doba (npr. u dečjem časopisu Veseli četvrtak) Mika je Beograđanin i ima ekipu koja nije licencna, niti ima veze sa Diznijevim junacima. Povrh svega, postoji strip epizoda kada Mika u Vašingtonu stoji ispred bioskopa i zagleda plakat na kome piše: Miki Maus. :)