ACTA AENIGMATICA (37)

KOMISIJA POVJESNIČARA I TEORETIČARA

Piše: Stjepan Horvat

Osma skupština Enigmatskog udruženja „Čvor“ održana je u Bjelovaru 6. prosinca 1980. godine i na njoj je prihvaćen novi Statut EUČ. U skladu s novim Statutom na skupštini je izabrano i nekoliko komisija: Komisija za sastavljače – Boris Antonić, Branko Polić i Fehim Kujundžić; Komisija za odgonetače – Zvonimir Jurković, Mirko Čikić i Petar Ivegeš; Komisija povjesničara i teoretičara – Slavko Peleh, Pavle Gregorc i Milan Guberović, te Komisija za izdavačku djelatnost – Marijan Jurčec, Vladimir Kuterovac, Edgar Blažičević, Ivo Fici i Stjepan Horvat. Komisije su dobile zadatak da izrade svoje programe rada za 1981. godinu.

Na čelu Komisije povjesničara i teoretičara bio je Slavko Peleh, koji je izradio do 7. veljače 1981. godine Prijedlog rada za 1981. godinu. Kada je došao taj prijedlog, tajništvo EUČ je trebalo u „Glasniku“ pozvati članove da se prijave u ovu sekciju i da prijave eventualne rukopise te da izraze želje na čemu mogu raditi. Komisija će sve zainteresirane kontaktirati putem „Glasnika“ i „Zagonetača“, a sastanci će se održavati svaka dva do tri mjeseca (u Zagrebu, Bjelovaru ili mjestu gdje se održava neka zagonetačka priredba).

Komisija povjesničara i teoretičara (KPT) u zadatak si je uzela sistematsko istraživanje povijesti i teorije zagonetaka i da bi to pokrenula, mora provesti anketu među članovima o njihovim interesima i mogućnostima rada. Kroz anketu trebalo je doći do određenih rukopisa za tisak, a Komisija bi koordinirala pripreme rukopisa prema financijskim mogućnostima izdavanja EU „Čvora“.

Kako je u EUČ pristizalo dosta različitih enigmatskim materijala (časopisa, knjiga, brošura i sl.), Komisija je trebala potaknuti katalogiziranje i sređivanje enigmatskog fundusa i to kroz Enigmatski dokumentacijski centar (EDC) i Zagonetačku biblioteku (ZB). Smisao katalogiziranja je bio taj da šire članstvo bude upoznato što se sve nalazi u EDC i ZB, pa da mogu tražiti određene usluge (npr. fotokopiranje stranica i sl.). Zamisao je bila da se u katalogizaciju uključe i privatne zagonetačke zbirke, tako da bi svaka takva zbirka imala svoj poseban broj u EDC-u.

Komisija je mogla predlagati nove rukopise knjiga i brošura za tisak, a podržala je izlazak već pripremljenih: treću i četvrtu knjigu „Enigmatskog rječnika 5“ Branka Polića, „Bibliografiju Sfinge Rebusa“ Slavka Peleha, teorijski prilog u biblioteci „Zagonetačka teorija i praksa“ Branka Stojanovića „Rarebus i rebusoid“, te „Zagonetaštvo varaždinskog kraja“ Borisa Nazanskog i Milana Đurića.