понедељак, 03. мај 2021.

ACTA AENIGMATICA (161)

Disertacija Slavka Peleha (2)

Piše: Stjepan Horvat

Znanstveno djelo Slavka Peleha Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba (1835–1865) zaslužuje svakako više pažnje zagonetačke javnosti. To je istraživački rad o počecima tiskanog zagonetaštva sredinom devetnaestog stoljeća, o prvim autorima umjetnih zagonetaka (za razliku od narodnih čiji autori se ne znaju) te o listovima i časopisima u kojima su zagonetke objavljivane, s brojnim primjerima zagonetaka.

Ilirsko i postilirsko razdoblje bilo je izuzetno bogato rukovetima usmenih zagonetaka sakupljenih u gotovo svim dijelovima Hrvatske. Znatan broj sakupljača zagonetaka iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije objavio je također svoje pregršti zagonetaka u ilirskim edicijama (Dučić, Jukić, Miladinov, Sundečić, Vrčević i dr.).

Umjetne (pisane, umjetničke) vrste zagonetaka u ilirskom razdoblju (1835.1849.) udomaćuju se u publikacijama, a u postilirskom razdoblju (1850.181265.) one su već izborile pravo građanstva pa su ih sastavljala i publicirala i poznata imena književnosti i kulture toga doba (Filipović, Ivančević, Klarić, Kurtović, Nikolić, Novotny, Preradović, Trnski, Šenoa i dr.).

Za usmene i pisane zagonetke izuzetno su vrijedni Danica zagrebačka i Zora dalmatinska. U postilirizmu prijelomno značenje imao je Neven (1852.1856. i 1858.) kako za usmenu tako i za umjetnu zagonetku, čiju bibliografiju zagonetaka je pripremio Franjo Tušek (Čvor, 1985.).

Kao prilog ovom članku donosim preslik sadržaja doktorske disertacije Slavka Peleha.




 

 

2 коментара:

Slavko Bovan је рекао...

428 strana?!

Анониман је рекао...
Администратор блога је уклонио коментар.