UTVAJD
(UTVAJT, UTVAJ)
GMAJNA
Piše:
Ilija Ozdanovac
Gdje
li se to, danima, onih davnih godina napasala seoska stoka, pitate se
zasigurno, jer daleko smo od tih dana, bila to goveda, svinje, pa
paperjasti oblaci gusaka i pataka, pa i kokodatrčkarala ( samo od onih gazda
koji su imali stanove u blizini).
Pa
na UTVAJTU, seoskom ili općinskom pašnjaku, koji se obično nalazio
van sela, a prednost (to je narod prepoznao), je imalo ono područje koje
se nalazilo u blizini šume, a još ako je njime protjecala rijeka- to je bio bonus!
E baš to i dandanas, postoji u Otoku. Mještani to sada zovu "Čistine",
a Spačva protiče sredinom, od sjeverozapada ka jugoistoku, dijeli
pašnjak na pola, dok debela hrastova šuma s juga zatvara taj bajkovit
krajolik. Mada nemam pojma tko i iz kojeg razloga je imenodavac toj čistini,
iako je to zapravo baš to. UTVAJD! Zar moram pričati kako sam tamo
provodio najljepše dane do škole....Tamo sam prvi puta vidio vlak, ćiru,
na pruzi Vinkovci - Brčko, a preko štreke sam prešao nebrojeno puta....
Jeste
da se sam naziv mijenja, od sela do sela, pa tako čujem i jedno i drugo i treće
(gmajna ne). U Otoku je, oduvijek, UTVAJ, iako se, oni
"pametni i školovani, novokomponirani skorojevići " , želeći dokazati
pripadnost, a i stečeno znanje, izgubiše u "prijevodu", pa izvrću
kako njima paše!
Tražeći
potvrdu za navedeni pojam, ne nađoh ga u HER-u, niti u drugim, dostupnim mi
rječnicima hrvatskog jezika. Tek u Klaićevom "Rječniku stranih
riječi"! Zabilježena riječ "utvajd", s tumačenjem kako dolazi od njemačke
riječi Hutweide, ali da se to isto dovodi u svezu s našom riječju "gmajna",
koja također dolazi iz njemačkog: gemein- u značenju: javan, općenit,
zajednički, a što je pak potvrđeno i u HER-u, u značenju: općinski
zajednički pašnjak. U Anićevom " Rječniku Hrvatskog jezika" iz 2007.
pak, gmajne (ni utvajda) nema!
2 коментара:
I dan-danas ljudi napasaju stoku na utvaju u Otoku? Ne mogu vjerovati! Mislio sam da je riječ utvaj nestala iz rječnika zbog stvarnog nestanka utvaja i stoke koja se tjera na ispašu po selima. Kod nas u zadnjih 10-ak godina i seoska djeca piju mlijeko iz tetrapaka jer skoro niko neće da drži i muze kravu za vlastite potrebe.
Začudo, da! Ne, naravno u onolikom broju kao nekada, ali i dalje se svakodnevno može vidjeti krava i svinja na slobodnoj ispaši! Čak i smetaju pecarošima koji cestom prolaze do Spačve, a ista vodi i ka izletištu Virovi.
Постави коментар