ACTA AENIGMATICA (232)

Korespondencija sa Slavkom Pelehom (4)

Piše: Stjepan Horvat

U vrijeme početka djelovanja Enigmatskog udruženja Bjelovar jedina moguća komunikacija sa suradnicima i članovima bila je putem pisama. Uredništvo je telefonsku liniju uspjelo nabaviti tek 1970. godine, a cijena je ono vrijeme bila paprena – nešto više od 4.000 tadašnjih njemačkih maraka (da spomenem samo da je to bila cijena tada najpopularnijeg automobila Fiata 750 – fiće). Zbog toga nije čudo da sam svakodnevno pisao nekomu nešto vezano uz suradnju u Čvoru, a i s članovima pisana pošta bila je vrlo značajna.

S obzirom na tom da sam sa Slavkom Pelehom bio povezan još od vremena osnivanja EUB te da je on bio najvažniji podupiratelj rada društva i predlagatelj mnogih ideja, s njim sam mjesečno razmijenio i po nekoliko pisama. Već sam u tri navrata objavio neka od njih, a danas ću predstaviti još dva pisma – jedno, moje njemu od 4. veljače 1969. godine i njegov odgovor već 9. veljače 1969. godine. U to vrijeme bio sam student na tadašnjem Fakultetu političkih znanosti, pa sam često dolazio u Zagreb na predavanja. To mi nije bio problem jer smo Miroslav Martinić i ja dobili svake godine godišnje autobusne karte od Čazmatransa (zahvaljujući prije svega Mirekovom ocu).

Iz moga pisma mogu se iščitati brojne činjenice vezane za trenutne aktivnosti društva (tada udruženja građana), koje su u ono vrijeme bile jedinstvene u enigmatici na cijelom području Jugoslavije. Praktički već nakon devet mjeseci djelovanja EUB počeli su razgovori o kategorizaciji zagonetača, o tisku prve knjige kasnije nazvane Kako sastaviti dobru križaljku, o rezultatima prodaje Čvora i prvog Specijalnog izdanja Čvora (velika skandinavka priređena u olovnom slogu), održavanje sastanaka s članovima iz mjesta bližim Bjelovaru i sl.

Kako predloženi sastanak za 8. veljače 1969. godine nije održan, Slavko Peleh je napisao opširno pismo u kojemu je obrazložio svoja zapažanja o izašlim brojevima Čvora, sadržaju i akcijama koje su već bile u toku, pobrojao mogući sadržaj buduće prve knjižice EUB i mnoge druge stvari. U to vrijeme započeli su i razgovori o mogućoj organizaciji nekog susreta čvoraša (Zdenko Svoren i Dušan Šuša), što će u rujnu iste godine biti realizirano u Vinkovcima u okviru smotre Vinkovačke jeseni. Kao ekonomist Slavko je uvijek vodio brigu o poslovanju, posebice o financijskim rezultatima koje smo ostvarivali, pa nas je uvijek savjetovao jer nitko iz uredništva nije bio financijaš.

Presnimci pisama su u prilogu te opširnije prikazuju situaciju u enigmatici s početka 1969. godine.