недеља, 18. септембар 2022.

EDL UKRŠTENICA (11)

EDL 2022 - šesto mesto (47 bodpva)

Josip Kojundžija

45 коментара:

M. Милићевић је рекао...

У српском језику је оваријум (lat. ovarium)

Josip Kojundžija је рекао...

prema srpskom jezičnom portalu što znači.com koji sam koristio u sastavljanje križaljku, postoje ovarij i ovarijum...
Pretpostavljam da portal uređuju poznavatelji srpskog jezika...

M. Милићевић је рекао...

Па очигледно га не уређују познаваоци српског језика!

Mandrak је рекао...

Treba ispraviti bodove, nemoguće je da prethodni ima 48, a ovaj 41.
A ako rad zaista ima 47, prilično sam zbunjen.

Prvi utisak koji se ovde nameće je: naivno.
Autor je napravio skelet od dužih pojmova i to nekako popunio. E, sad... to "nekako" je uglavnom amaterski i mestimično nikako. Sve je tu tra-la-la, osim dužih pojmova.
I kao što je prethodni komentator rekao, ovarij jeste van standarda. Kad je reč o latinizmima, svi koji pokušavaju da sastavljaju ukrštenice bi već u prvoj fazi morali da prime k znanju da u srpskom uvek ide nastavak - ijum.

Mandrak је рекао...

I još jedna stvar: Šta znači.com nije nikakav "srpski jezički portal", to je obična leksička internet deponija i osnovano se sumnja da je administrator potpuno nepismen.

Slavko Bovan је рекао...

Miloš je u pravu. OVARIJUM jeste standard, ali Veliki rećnik srpskog jezika (Klajn, Šipka) bilježi i ovarijum.

M. Милићевић је рекао...

И Шипка и Клајн, ето!

Slavko Bovan је рекао...

...bilježi i OVARIJ (pardon!)

Slavko Bovan је рекао...

I u Pravopisnom rječniku srpskog jezika ima OVARIJ.

Naravno, OVARIJ bi teško prošao u nekoj klasičnoj ukrštenici ili u sakndinavkama. Ni u listu koji bih uređivao, ovo na "IJ" bez "IJUM" ne bi moglo.

Što se tiče ovog konkursa (mozaiča križaljka) potvrda u najmanje jednom relevantnom izvoru za OVARIJ je sasvim dovoljnaa da ukrštenica ide u konkurenciju.

(Ispravio sam broj bodova).

M. Милићевић је рекао...

Све док се не будемо држали стандарда нећемо се моћи позивати на језик!

Mandrak је рекао...

Pošto Slavko muti jasno stanje stvari, da bi svima bilo jasnije šta je srpski jezički standard, evo kratke priče za one koji su se školovali na danas nepostojećem jeziku, na miješanim standardima i još uvek nisu razlučili šta gde ide.

Sve škole koje sam izučio, izučio sam u Srbiji. Dakle, od bukvara, lektire za osnovnu školu, pa do knjiga iz univerzitetske biblioteke, preko 90 % mojih udžbenika pisano je na srpskom jeziku i prošlo najmanje 5 komisija (uzgred, i sam sam učestvovao u kreiranju 1 udžbenika, te znam kako stoje stvari sa komisijama i koliko se vodi računa o SVAKOJ reči).
Ni u jednoj od tih knjiga nećete naći nijedan latinizam bez - IJUM - a.
Tako se uči standardni srpski jezik.

M. Милићевић је рекао...

У једном раду за хрватски натјечај уврстио сам ријеч псалм. Љубазно су ми одговорили да хрватски језик познаје само облик псалам па ми савјетовали да то поправим. Врло лијепо од њих, за похвалу. Пошто ми се није дало да је се око тога бакћем пристао сам да рад елиминишу јер не задовољава увјете натјечаја.

Slavko Bovan је рекао...

Šta sam ja drugačije rekao?

Nesporno je da je IJUM standard. Samo sam naveo da i IJ ima zapisano u respektabilnim izvorima, a te knjige su pisali ljudi koji mnogo bolje poznaju jezik i jezičke standarde od svih nas.

Da li prethodno znači da sam (ako selektor) ovu ukrštenicu trabao da odbacim, a da onda, na eventualne primjedbe autora da to piše u STANDARSNIM srpskim rječnicima, odmahnem glavom i kažem: Klajn i Šipka veze nemaju, a uz to su kvaritelji srpskog jezika?! Je l' to?

Da ponovim, OVARIJ u tom obliku postoji zapisan i može ići u konkurenciju. Drugo je pitanje da li će to uticati da zbog toga sudije daju manju ocjenu.

Mandrak је рекао...

Nalazim da je to pošteno. Ako čovek hoće da se oproba u križaljkama, mora da se pozabavi hrvatskim standardom (a ja o tome knjigu mogu da napišem).

Ali, bilo bi pošteno i da - ako neko hoće da se oproba u ukrštenicama - prvo izuči relevantnu literaturu o srpskom jeziku (a ne da se poziva na sumnjive internet sajtove i rečnike bez akreditacije).

A ako govorimo o konkursima na srpskom jeiku, onda bi - po logici stvari - valjalo imati i sudije koje poznaju srpski standard, jer u protivnom, sa internacionalnim žirijem, i uslovi konkursa postaju besmisleni. A samim tim i sam konkurs. :)

Slavko Bovan је рекао...

Sve ispravno rečeno, uz mali amandman. Ovaj blog nije (samo i isključivo) srpski. On je svjetski.
:)

Mandrak је рекао...

Onda naredni put menjaj 3. propoziciju:

3. Radovi se sastavljaju na srpskom jeziku.

Predlažem: na jugoslovenskom jeziku, pa u zagradi: bez standarda, kome se kako uklopi. :)

M. Милићевић је рекао...

Потписујем Мандракове коментаре. А свјетски језик? Можда есперанто!?

Slavko Bovan је рекао...

Hajd da se vratimo na TENISKI TEREN. Ovdje se prežvakava da li može uz obrazloženje: NIJE ZAPISANO U REČNICIMA.

Sad je OVARIJ zapisan u SRPSKOM rečniku. Konstrakta reče: I šta ćemo sad?

Što se tiče jezika na svjetskom blogu, držim se onog davno rečenog: Govori (bre) srpski da te ceo svet razume!

Josip Kojundžija је рекао...

Pošto živim u predjelu hrvatskog govornog područja, logično je da bolje poznajem hrvatski od srpskog jezika...
Trenutno jedini, meni dostupni izvori pravopisa srpskog jezika su Internet portali... Da na navedenom portalu nije postajala riječ OVARIJ, ja ju ne bih uvrstio....

Što se tiče kvalitete križaljke, i ranijih komentara da je ona naivna, nabacana i sl... Ne bih baš rekao...Ima boljih križaljki od mojih, a bogme i puno gori...
U konačnici ja sam zadovoljan plasmanom, a pogotovo Hajrinom desetkom, što hoće reći da rad koliko toliko vrijedi...

Анониман је рекао...
Администратор блога је уклонио коментар.
Mandrak је рекао...

Ne bih voleo da se priča razvije u pogrešnom pravcu. Da se ja pitam, moglo bi: akvarij, herbarij, kolokvij, natrij, kalcij i sve ostalo. Ali, to prosto nije praksa na užem srpskom govornom području. Svaki prosečan stanovnik Srbije bi takve oblike odbacio kao neadekvatne ili tuđe, šta god pisalo u ovom ili onom rečniku.

Ne bih sad da širim temu pa da objašnjavam koliko se politika umešala u jezik(e), ali evo poente: tim tobožnjim leksikonskim dubletama se povlađuje Srbima van Srbije koji često govore zvanično nepostojećim jezikom. Onda oni dođu u Beograd iz Bosne, Hrvatske i (najčešće) Crne Gore i neometano nastavljaju da govore kako su naučili, čak i kada se bave javnim poslovima. Pa, mi imamo 3 miliona Crnogoraca koji u Srbiji žive već 100 godina, ali govore kao da su juče sišli sa Durmitora. I bez problema se bave glumom, voditeljstvom, muzikom, sportom, dakako politikom... i svakodnevno nam se obraćaju putem sredstava masovne komunikacije na "svom" jeziku.

A recimo, postoji jedna glumica (Nevena Ristić) koja sada živi u Hrvatskoj i udala se za pevača Marka Vukesa. Ona u hrvatskim medijima koristi isključivo hrvatski standard i to je dobar primer poštovanja i spremnosti na prilagođavanje. Po mom mišljenju, tako i treba raditi - ali, tako treba raditi u svim smerovima i svim sličnim prilikama.

Hajro је рекао...

Autor je napravio ono što je bilo moguće uz kriterije čistoće, rješivosti i prožetosti. Ponovo - lik malih dimenzija nije igralište za velike bjeline uz ostale kriterije, možda da je zadani pojam u sredini... Naravno, nameće se pitanje ambicije, riječ je o natjecanju itd itd, odgovori su u pitanjima „šta je loše s ambicijom da se napravi čista i prožeta križaljka“ te „ocjenjujemo li ambicije ili rezultat“.

Ovarij sam, naravno, zapazio. Ako je organizator provjeravao i pustio nešto što je pitanje jezičkog standarda, a ne rješivosti, nije kratica, pjesmica, naziv proizvoda... onda je i meni ok. Još jedan primjer koji upućuje na potrebu jasnijih propozicija u objavi. Važan dio priče je, sigurno, i to da diskvalifikacija nekih radova umanjuje broj učesnika. Pare i jare!

Slavko, šta bi sa tenisom, prekinuto zbog kiše? Čekam(o) tvoj odgovor, vidim brisanje komentara, i to je stav, meni nije draga ta praksa, ali u redu, daj ipak da čujemo i stav na tenisku temu, pa nije ovo predizborna kampanja :)

N. Petkovski је рекао...

Insert sa gornjeg komentara: ... Ona u hrvatskim medijima koristi ...

Upravo sam hteo da prokomentarišem nešto u vezi ...ijum i ...ij. Apsolutno se slažem da na srpskom govornom području treba ići ...ijum, a na hrvatskom ...ij. Iako u raznim rečnicima stoji da se može upotrebiti i jedno i drugo, ja to teško mogu prihvatiti jer u tome je i upravo razlika između ta dva jezika. Osnovice su latinske reči koje završavaju na ...ium, pa srpski pravopis prihvata završetak sa ...ijum (pride dolazi i slovo J između I i U), a hrvatski skraćuje nastavak samo na I uz dodatak slova J. (A propo, na makedosnkom jeziku se isključivo prihvata latinski izgovor i to bez dodatka slova J, zato što u makedosnkoj gramatici i pravogovoru, između slova I i U ne dolazi slovo J).

Hteo sam da se uključim u diskusiji zbog jedne reči koju sam vrlo često čitao bilo u srpskim novinama, bilo na kanalima srpske TV, a to je reč MEDIJ (MEDIJI). Nigde nisam sreo MEDIJUM ili MEDIJUMSKI, uvek samo MEDIJ, MEDIJE, MEDIJI i MEDIJSKI. I kad sam se spremao da uzmem reč u diskusiju, dođe mi na ruku kao naručen komentar Mandraka sa njegovim MEDIJIMA. Da ne budem krivo shvaćen, ovaj moj komentar nije uopšte upućen Mandraku (on mi slučajno učini uslugu), već pitanje zašto se na srpskom jeziku ne upotrebljava srpska varijanta reči - MEDIJUM (MEDIJUMI), nego hrvatska - MEDIJ (MEDIJI)? Jednom, poodavno sam poslao ukrštenicu za beogradske Večernje novosti i upotrebio sam reč MEDIJUMI, a uredništvo mi odgovorilo da ne znam dovoljno dobro srpski (onda je bio srpsko-hrvatski) i da treba MEDIJI.

N. Petkovski је рекао...

Jedno saopštenje: daje se na znanje!

Provajder čije TV kanale koristim u Makedoniji, na NATIONAL GEOGRAFIC večeras emituje emisiju SERBIA FROM OBOVE. Samo ne znam tačno u koliko sati, jer na originalnom tekstu na engleskom kaže u 22 sati, a na titlovanom prevodu na makedonskom jeziku stoji 20 sati. Ja ću pustiti i u 20 i u 22. Jedino ne znam da li se ova emisija emituje u taj termin samo u Makedoniji.

Nedjeljko Nedić је рекао...

Križaljka ima previše množina i previsoko je u poredku: EKSTREMITETI, PROGRAMENI, LOE, NALETI, INE, REZERVE, ARTERIJE, samo dva rijetka slova Lj i F, kraticu OBR i skoro sve strane riječi.
Ali, Josip nije križaljkaš pa nisam iznenađen.

Mandrak је рекао...

Eto, medij je izuzetak, i to samo u značenju: sredstvo masovne komunikacije. U stvari, kad kažemo "mediji" mislimo "mas mediji" i verujem da je to ovog skraćivanja došlo zato što množina na latinskom glasi MEDIA. Kad se izraz internacionalizovao, kod nas je samo malo prilagođen da jednina i množina ne bi bile u neskladu kao u latinskom. Eventualno je mas-medija mogla biti preuzeta kao pluralia tantum (mislim da u engleskom ne postoji jednina).

I da se razumemo, u srpskom se koristi i medijum, ali sa drugim značenjima.

Mandrak је рекао...

Nisam dosad gledao ko je kako glasao, a morao sam da bacim pogled na ovaj slučaj jer je potpuno očigledno došlo do nekog kvara.
Danko je najrealnije ocenio uradak (5), a onda i Nevenko, Nebojša i Radoja (6). Sve preko toga je impresionističko preterivanje jer praktično nema osnova da se ovakvom sastavu dodeli 7 ili 8. Nijedan poznati kriterijum nije ispunjen tako i toliko da bi premašio treći b nivo u proceni.

Hajro је рекао...

Nedjeljko, sve nabrojane mane stoje. Ostaje pitanje nabrajanja i određivanja težine mana u drugim radovima. Mogli bi kao vrlinu uvesti kategoriju "normalna riječ", nešto što neće iznenaditi rješavača, a nije itinerar ili sl dosadni enigmatizam. Sjetimo se rješavača, jeste ovo takmičenje, ali rješavač važan dio suštine enigmatike, mi kreiramo da bi neko rješavao.

Hajro је рекао...

Možda je zgodan trenutak opisati moguće zanimliv postupak u procesu vrednovanja pojmova. Miro je radove za POZAH poslao članovima žirija u Excel fajlu. To je omogućilo super lako kolor kodiranje sadržaja mreže. Svaki pojam je lako selektirati i obojiti (slova ili kockice, ili oboje) nekom bojom i odrediti zasićenje te boje (nijanse, od vrlo blage do vrlo tamne). Zvuči teretno, rad i ludilo u mreži, ali kad se pogleda mreža vidi se koliko ima pojmova koji su označeni kao upitni, vrlo nepoznati, pa manje poznati sve do savršeno poželjnih. Vidi se i koliko se ukrštaju, kako će uticati na rješivost itd. Mi smo davno navikli da u mreži vidimo raspored crnih polja, bjelinu, skupine, prožetost i sl. Iskusan ocjenjivač će imati predstavu o ukupnom radu, ali, vjerujte, i to pobjegne i tom iskusnom oku. Bušman ima oko 90 pojmova i teško ih je sve vidjeti, vidjeti razlike poredeći dva rada... ovako, obojeno, je teže ne vidjeti. Meni je pomoglo. Nešto slično sam radio na blogu sa bezopisnim bušmanima u kojima sam bojom označavao dužinu pojmova (mreža je sa prečkama pa se manje vidjelo, a važno je za rješavanje).

Željko Jozić је рекао...

Hajde da se i ja okušam u procjeni križaljke. Prvi dojam mi je jednostavnost križaljke. Rješivost kao kriterij je dobra. Broj CP, ukoliko je autor samo početnik vrlodobar. Raspored CP solidan. Glagol je samo jedan kako mi se čini. Dugačke množine su lijepi pojmovi i tu ne vidim problem. Pojmove kojima ne znam značenje i koliko je ovdje zapravo kratica prepuštam srpskom dijelu komentatora. Mislim da darodavci viših ocjena ovog uratka ne vole glagole, ne naginju bjelinaštvu, vole jednostavnost i rješivost, rekao bih da su samo rješavači, no očito nisu. Ne govorim ovo zato što je bolje plasirana od moje križaljke, samo kažem svoje mišljenje. Križaljci bih dao ocjenu 6. Za veću ocjenu bi ipak bila potrebna bjelina.
Napomenuo bih još jednom, ukoliko je autor ove križaljke stvarno početnik da ima očiti talent, te da bi razvijajući ga mogao dostići zavidan nivo križaljkaša.

Анониман је рекао...
Администратор блога је уклонио коментар.
Željko Jozić је рекао...

Slavko, što obrisa komentar u 20:51.? Stvarno si postao strog. Ne daš ljudima da pišu, ma daaaj.

Slavko Bovan је рекао...

Dozvoljavam svim ljudima da pišu. Neljudima ne dam. (Neljudi - oni koji nemaju ime, a dovoljno su drski da provvociraju moje drage kolege).

Inače, u obrisanom komentaru nije bilo ništa bitno.

Slavko Bovan је рекао...

Uzgred rečeno, gledam košarku (finale) i radim enigmatiku za Kikindske novine pa samo povremeno bacim oko na ovaj popularni svjetski blog :)

Željko Jozić је рекао...

Uzgred rečeno i ja sastavljam jednu križaljku i bacim pogled na tvoj blog. Što ti se čini, koliko ćeš na idućem natječaju imati kolega u žiriju, onako odoka?

Slavko Bovan је рекао...

0 (nula).

Hajro је рекао...

Vamos Espana... Boša Tanjević prije 5-6 dana u intervjuu sve lijepo objasnio i predvidio...

Josip Kojundžija је рекао...

Je...te koliko komentara😀😀
Nisam se baš nadao ovolikim kritikama... Jesam početnik i nisam križaljkaš.... Bez obzira na moje skromno znanje tvrdim i siguran sam da ima puno lošiji uradaka od moga, ali su više plasirani.... Ako ništa pazio sam na raspored i brojnosti crnih polja za razliku od pojedinaca....
Opet ponavljam, kao jednom nekrižaljkašu Hajrina desetaka mi daje dodatni poticaj i vjetar u leđa, da budem još jači i sigurniji u sebe... Hvala hajro...

Hajro је рекао...

Pozdrav Josipe

Pošto nisamo znali imena autora nema u našim ocjenama ništa vezano za osobu, ocjenjivali smo rad, sad argumentiramo te svoje ocjene... dakle, zahvalu shvatam kao podršku mom načinu gledanja. Eto i od ovog sam u stanju napraviti "nauku", no stvarno je tako, zar ne:)

Mogla bi se braniti i teza da je to "nekrižaljkaš" neka vrsta prednosti, ambicije su ti bile više prizemljene, vezane ne samo za nedostatak iskustva već i za realan pristup šta križaljka jeste i treba da bude - skup ukrštenih riječi koje nisu opskurne i nepoznate, u mreži koja izgleda skladno i izbalansirano, sve skupa primjereno ne samo našim zanatskim ambicijama već i željama rješavača

S nestrpljenjem čekamo tvoje buduće križaljkaške radove, ako mogu pomoći javi se...

Mandrak је рекао...

Ja sam se danas bavio objavljenom ukrštenicom, nemam pojma koliki staž ima autor, a ako je tek na početku, svakako ga treba podržati. Ali podrška mora da bude osnovana i realna da bi bila efikasna. Hvaliti ono što nije za pohvalu je medveđa usluga.

Dragi Josipe, tvoj rad nije za visoku ocenu ni formalno, ni sadržinski, ni metodološki. Ne daj da te dodeljena desetka uznese, a vidim da nisi daleko od toga čim već gordo iznosiš procene da je tvoj rad bolji od nekih bolje plasiranih. Sve radove koje smo videli potpisali su ljudi koji se decenijama bave enigmatikom i svi su oni mnogo puta dokazali koliko i šta mogu. Ti zasad imaš samo tu jednu desetku od Hajrudina, a ne znam koliku to tačno vrednost može da ima, ako se setimo činjenice da taj autor nikada i nigde za 100 godina nije pobedio (a po logici stvari, ako on zna šta valja i kako treba raditi, bar jednom bi sastavio pobedničku za tolike godine). Dakle, ajde sad malo da se spustiš na zemlju, a ja ću ti besplatno reći šta sve tvoju ukrštenicu čini naivnom i amaterskom i zašto je realan broj poena 5 tj. nit' smrdi, nit' miriše.

1) Imaš EKSTRA i EKSTREMITET u istom radu, pride minijaturnom;
2) ukrštenica je prepuna otrcanih nizova koji nemaju ni enigmatsku, ni leksičku vrednost i nisi upotrebio niti jedan svež i zanimljiv pojam po kome bi čovek mogao da zapamti tvoj uradak;
3) više od 60% ukrštenice otpada na 5-6 najfrekventnijih slova, a manje frekventnih nema ni za lek;
4) imaš svega 4-5 reči domaćih reči, među kojima je i pridevska zamenica u ženskom rodu (ikoja);
5) imaš više troslovnih ad hoc skraćenica u ovolišnoj mreži;
6) imaš reč van standarda, o čemu smo već naširoko govorili, itd.

Анониман је рекао...

Pozdrav Josipe! Entuzijastičan si i očito voliš križaljke - možda i više od nas koji ih sastavljamo. Želim ti uspjehe na tom polju. Budi uporan, nije to lako u ova vremena - nema mnogo enigmata koji mogu od toga živjeti,no imat ćeš satisfakciju da si gurajući naprijed istraživao čari ove naše obrt-umjetnosti, a mi ćemo te jednom bolje upoznati i na natjecanjima uživo.

Анониман је рекао...

Zaboravih potpisati svoj komentar u 00:39.

Željko Jozić iz Osijeka

Hajro је рекао...

Super, savršeno za početnika. Ako postoje, a očito postoje, vrlo velike razlike u gledanjima (ne na osobe, ovdje se bavimo enigmatikom) onda je to prilika i izazov da se malko udubi, analizira radove, kriterije… diskutira sa svima koji su voljni.

Hajro је рекао...

Nastavak, bolje sad odmah, možda se sutra probudim mrzovoljan, ponedjeljak…

Ja sam kao početnik imao Enigmu i Džepnu Križaljku, poslije Čvorova izdanja. Džepna mi je bila prvi i najvažniji uzor, eno Nedjeljko je nabavio od Živadina, a Živadin od Ivana Šagadina, a Ivan kupio sredinom 70-ih u Zagrebu na buvljaku ili sl, ukoričen komplet Džepne. Mnoge su križaljke ispunjene (neke objavljene na DUE) mojim rukopisom jer sam molio Ivana da mi dozvoli da upišem rješenja, pa sam onda analizirao...

Moja desetka za ovaj rad je bila i (pod)svjesna podrška neznanom autoru. Ako su drugi članovi žirija (a jesu, pisali su o tome) svjesno ignorirali upitnost i opskurnost nekih pojmova jer su željeli nagraditi ambiciju, koncept ili sl, evo ja sam ovdje svjesno ignorirao evidentne mane jer sam želio nagraditi ambiciju i vrline koje smatram važnijim za enigmatiku. Našim odlukama šaljemo poruku (ako naša imena imaju ikakvu težinu), to je bila moja poruka. Nije potrebno, ali evo ipak – podsjećanje da je najvažnije čuti i slijediti poruke urednika, oni znaju, objavljuju, usmjeravaju, plaćaju honorare, preko njih se stvara reputacija. Naša pametovanja ovdje imaju nekakvu težinu, nije to puko ubijanje vremena ni mlaćenje prazne slame. Koliki je naš uticaj, nije previše važno, svi radimo najbolje što znamo, motivi, volja, način mogu biti različiti, no naši su. Pored toga, našim postupcima, zanatskim i onim drugim, sami radimo svoje selfije koje nudimo javnosti.

Takmičenja su vrlo pozitivna stvar, motiv, prilika za dokazivanje, poređenje, napredak ..., zato evo pilam na temu usavršavanja procesa, zato sam ovog mjeseca uložio sate i sate rada analizirajući gomilu radova za ova dva natjecanja. Bilo bi vrijedno čuti što više analiza. Ako postoje određena znanja i talent autor skromnih dometa, ili rješavač, može biti vrstan kritičar, analitičar (i obrnuto, vrhunski autor može biti tanak analitičar)… nije li tako u književnosti i sl umjetnostima. Imali smo mi vrhunski odrađena natjecanja, ali i situacije kad se, u razmaku od par dana, sudionici javno žale na katastrofalno provedeno natjecanje, a potom "krve" oko pehara. Ništa strašno, svi to znamo, zajedno smo se smijali.

Zaista se ne sjećam da sam ikad pobijedio na nekom autorskom natjecanju, sudjelovao sam na svega nekoliko u 50+ godina… zašto tako malo, teško je dati kompletan odgovor, ponekad sam bio organizator, pripremao zadatke, žirirao, često bio nezadovoljan kriterijima, organizacijom, podržavao sam i pomagao organizatore na drugi način, nedostajalo je i vremena (da ne pominjem izbjeglištvo), a i motiva… Uložio sam puno rada u druge aspekte (autorski, urednički, izdavački, grafički, organizatorski, teorija, sadržaji online… plus brojne tezge). Volio sam natjecanja uživo, kvizovku, puno bi mi značila pobjeda u bušmanijadi na Uni. Posljednjih 10-15 godina prisustvo baza i kompjutera nije pomoglo mojoj takmičarskoj motivaciji. Još manje kvalitet procesa i insistiranje na bjelinama. Čovjek nekad bira da nešto ne radi iako može. Bjelinu sa hrpom dvoslova i zidovima crnih polja ne želim raditi za sve pehare, 10 i više troslovnih kratica isto tako… Svejedno, iskreno poštujem uspješne kombinacije. Ništa smrtno ozbiljno, ne mislim da sam bolji ili išta slično, ali da uložim veliki rad najprije ja moram biti zadovoljan kreacijom. Na poslu radim za platu, ovo radim jer volim i mogu odbiti kompromise. Još manje želim sudjelovati u blatnim duelima, to me generalno rastužuje, no čovjek ogugla, skupilo se iskustva.

Šta jesam radio nije tajna, nastavljam, čini mi se, dosljedno. Dosljedno sam i opširan… ne pada mi na pamet da se izvinjavam, Slavko može pobrisati zbog odsustva fokusa :)

Željko Jozić је рекао...

Kolega Josipe!

Pročitaj pažljivo komentare(i svoje), kako pohvalne tako i kritičke. Naročito one Mandraka i Hajre. Hajro ti je dao ocjenu 10, Mandrak 5. Hajro ti godi, Mandrak ti ne imponira baš. Oba su ti suho zlato baš zbog svoje suprotnosti. Ta dvojica poznatih enigmata su si dali truda da te ocijene. Toliko su nažuljali jagodice na prstima zbog tebe. Zašto? Zato što im je stalo da javno kažu što misle. Obojica ti mogu pomoći, no najbitnije je ono što ti kaže tvoj - enigmatski urednik.