JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (375)

Prvi lik

KA, KA, KI, KO, KO, LO, LO, MNO, MNO, NAR, RUN, STO, SVI, SVI, TA, TA

Vodoravno i okomito: 1.  Osobe u pratnji šefa neke bande koja krijumčari drogu, 2. Pridjev u značenju: koje izaziva bolove vezane za najtvrđe dijelove ljudskog tijela ili koje u borbi razbija i najtvrđe dijelove tijela (u narodnim pjesmama za koplje), 3. Ovca koja ima runo kao svila (izvor: RJAZU), 4. Nijansa boje s heksadecimalnom oznakom: #BDB76B i RGB-oznakom: 189, 183, 107 (vidjeti ovdje); osnovni naziv nastao je u Britanskoj Indiji od riječi koja označava prašinu.

Drugi lik

ČE, ČE, KO, KO, LIK, LO, LO, MNI, MNI, NAR, RUN, STO, SVI, SVI, TA, TA

Vodoravno i okomito: 1.  Isti opis kao u prvom liku, 2. Množinski oblik pridjeva koji je u prvi lik uvršten u srednjem rodu, 3. Ja(g)nje ovce opisane u prvom liku; riječ je upotrijebio Dobrica Erić u pjesmi "Zvonce i nož" (vidjeti ovdje; drugih izvora nema), 4. Nijansa boje koja u svom nazivu ima isti pridjev kao i boja u prvom liku, a druga riječ u nazivu odnosi se na željezo velike tvrdoće.

Napomena: Naziv za ovcu čije je krzno poput svile po svoj prilici skovao je Bogoslav Šulek (vidjeti ovdje), a kasnije ju je u množinskom obliku upotrijebio još samo Mirko Božić u romanu "Kurlani, Gornji i Donji" (iz tog romana potječe i "čuvena" utrtina!). – Naziv za ovčje mladunče čije je runo poput svile upotrijebio je Dobrica Erić, a naziv za mužjaka (doduše, ne ovna, nego jarca) upotrijebio je Antun Gustav Matoš u eseju "Kod kuće plač četvrti: "A za njim jarac svilorunac i veseli, mješinom radosti natovareni magarac, krmilar na glasu" (vidjeti ovdje). – Za pridjev svilorun postoje brojn(ij)e potvrde, naveden je npr. Rečniku Matice srpske i u odostražnike Josipa Matešića (Wiesbaden, 1967), u kojem se spominju još tri pridjeva koja završavaju na -run: tankorun, bjelorun i zlatorun. U Rečniku SANU postoji bar još jedan takav pridjev: mekorun.

Autor: Jovan Nedić