понедељак, 23. септембар 2019.

ACTA AENIGMATICA (78)



LEKSIKON ZAGONETAČA (II.)
Piše: Stjepan Horvat
Leksikon zagonetača Jugoslavije bio je pionirski pokušaj bilježenja podataka o autorima zagonetaka u tadašnjoj državi jer slične zagonetačke knjige do tada nije bilo. O pojedinim autorima i njihovim zagonetkama povremeno se pisalo prigodom obljetnica njihova bavljenja zagonetkama na stranicama pojedinih zagonetačkih časopisa, a pojavom Zagonetača sve više je činjenica bilježeno iz života zagonetača. Uz brojne poteškoće uspjeli smo 1979. otisnuti prvo izdanje Leksikona zagonetača, čiji sadržaj je bio odraz naših saznanja o enigmatici i njezinim pregaocima u to vrijeme.
Tada je na više od dvije tisuće adresa bio upućen upitnik svima onima za koje se na bilo koji način saznalo da se zanimaju za zagonetke i zagonetaštvo uopće. Dobili smo veliki broj novih informacija koje su bile obrađene u prvom izdanju, a posebnu pomoć pružili su mi Boris Antonić, Drago Bajt, Slavko Peleh i Vladimir Šarić. Već tada je Boris Antonić, kao urednik ovog izdanja, u predgovoru pisao:
U trenutku kada se ova knjiga predaje čitateljima valja promišljati i na njeno drugo izdanje. U ovo doba brzih promjena i napretka mnogi će suvremeni autori svojim novim radovima nametnuti preradu teksta, proučit će se zagonetanje mnogih autora starijih generacija koje u ovome izdanju nije dano ili je dano kao bilješka, afirmirat će se mnogi mladi.
I doista, intenzivirala su se daljnja istraživanja povijesti zagonetaštva, pa tako su pronalaženi novi podaci o brojnim starijim autorima zaslužnim za razvoj zagonetaštva krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća. Značajno su tome doprinijele knjige koje smo tada, pa i danas, nazivali bibliografijama, jer su obrađivale brojne zagonetke i njihove autore iz pojedinog časopisa. Slavko Peleh je priredio Bibliografiju Sfinge Rebusa (1983.), prvog značajnijeg zagonetačkog lista tridesetih godina prošlog stoljeća, a potom je veliki doprinos tomu dao i Franjo Tušek pripremom i tiskom Bibliografije zagonetačke rubrike Mladosti (1984.), Bibliografije zagonetačke rubrike Nevena (1985.) i Bibliografije zagonetačke rubrike Pobratima (1986.). Istraživači zagonetačke povijesti dobili su stotine novih podataka koji su mogli popuniti odrednice iz Leksikona zagonetača Jugoslavije, a mnogi od njih mijenjali su dotadašnja saznanja o brojnim autorima.
Čvor je nakon trideset godina počeo ponovo objavljivati bibliografije, koje donose nove podatke o autorima neposredno prije i poslije Drugog svjetskog rata. Tako su objavljene dvije bibliografije koje je Franjo Tušek za tisak pripremio prije trideset godina – Bibliografija zagonetačke rubrike Krijesa (1909.-1933.) i Bibliografija zagonetačke rubrike Pariške mode (1924.-1938.). I sam sam se upustio u obradu pojedinih časopisa pa je tako tiskana Bibliografija zagonetaka iz časopisa Predah (1974.-1977.) i Bibliografija zagonetaka iz časopisa Sfinga (1952.). U pripremi je još nekoliko sličnih izdanja. Neke bibliografije mogu se i danas nabaviti kod Čvora.
Iako je planirano izdavanje drugog izdanja Leksikona zagonetača, do njega nije došlo. Značajna je bila akcija Zagonetačkog društva Čvor na novom prikupljanju podataka kada je osmišljen novi upitnik i razaslan na sve adrese iz Adresara zagonetača Jugoslavije . Odaziv je bio više nego dobar i na taj način prikupljeni su osnovni podaci o autorima zagonetaka krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Uz popunjeni upitnik autori su slali i izbor svojih najboljih radova, koji su trebali biti tiskani u novom izdanju leksikona. Sređujući pismohranu ZD Čvora, pronašao sam nakon trideset godina osam velikih registratora s upitnicima, a za njihovu obradu trebat će više mjeseci. Pojedini novi podaci povremeno se pojavljuju u Kalendariju Nedjeljka Nedića na njegovom blogu Deseta umjetnost – enigmatika (DUE).


1 коментар:

Slavko Bovan је рекао...

Zahvaljujem.
Potpuno sam zaboravio da sam slao ovaj upitnik.
Očigledno jesam!
Dakle, ovakvi tekstovi i ovakvi prilozi su zlata vrijedni.
Šta li još ima u Štefovoj arhivi?!